Hrvoje Merki, koji je u ožujku preuzeo predsjedanje Borovom, kaže da je riječ o ikoni Vukovara, s više od polovice preostalih 1100 radnika zaposlenih u gradu. No, priznaje Merki, tvrtka je sada sjena nekadašnjeg giganta, fokusirana uglavnom na proizvodnju cipela i čizama. U posljednjih nekoliko godina Borovo je postalo čuveno po gomilanju gubitaka – profit je posljednji put ostvaren 2004, a u 2011. gubitak je iznosio 21,5 milijuna kuna, što je 363 posto više nego 2010, uz ukupne prihode od 182 milijuna kuna, piše Financial Times.

Bivši direktor Mirko Čavara, koji je vodio tvrtku od 2006. do ožujka ove godine, našao se na meti kritika nakon što je Jutarnji list 2009. objavio da je kupio skupe limuzine i navodio radnike Borova da mu izgrade 10-metarsku jahtu - sve to u razdoblju kada su financije te tvrtke u 100-postotnom državnom vlasništvu tonule dublje u gubitke.

U svoju obranu Čavara je tvrdio da je sasvim u redu da kao čelnik velikog državnog poduzeća vozi skupi automobil i da je jahta bila eksperiment kako bi se uvidjelo može li se Borovo okrenuti brodogradnji. Čavarin automobil, VW Phaeton vrijedan pola milijuna kuna, u međuvremenu je prodan kako bi se isfinancirala njegova otpremnina, piše FT.

Ne iznenađuje što se Borovu često savjetovalo pridruživanje drugim, nekoć velikim industrijskim poduzećima u Hrvatskoj iz jugoslavenske ere, poput Jugoturbine i Jugoplastike (danas Diokom novi) u stečaju. No Merki je odlučan u namjeri da osujeti predviđanja o neizbježnom krahu. Nada se da će korijenitim restrukturiranjem tvrtke vratiti profit i osigurati održivu budućnost preostalim radnicima.

'Borovo ima kapacitete know-how i logistiku potrebnu da bude predvodnik na tržištu obuće u Hrvatskoj. Jedino što se još mora napraviti jest upravljati svim tim resursima učinkovito i mudro', kaže Merki.

On, međutim, ne gaji iluzije o veličini zadaće koja je pred njim, s obzirom na navodno loše upravljanje u razdoblju uoči njegova imenovanja u ožujku. 'Bio sam veoma šokiran nerazumnim upravljačkim odlukama svojih prethodnika, koje su dovele Borovo u današnju situaciju', kaže Merki.

Kao primjer prethodnih iracionalnih odluka, Merki navodi same trgovine obuće. 'Čudno je da je samo 22 posto cipela i čizama u našim trgovinama iz Borova, dok ih je 64 posto iz Kine i 14 posto iz drugih tvrtki u Hrvatskoj, uglavnom izravnih konkurenata Borova.'

To nije zbog nedostatka proizvoda. 'Imamo ogromne količine gotovih proizvoda u skladištima, koje su godinama ostale neprodane, zapravo gotovo već cijelo desetljeće', rekao je Merki.

Jedan od Merkijevih prvih poteza kada je došao na čelo Borova bio je temeljita revizija osam tvrtki koje čine grupaciju Borovo, kako bi novi tim mogao formulirati cjeloviti plan oporavka i ostvariti profitabilno poslovanje i eventualnu privatizaciju u nadolazećim godinama.

'Vizija je transformirati Borovo iz proizvodne tvrtke u tržišnu, proizvodeći samo ono što za čim vlada potražnja, istovremeno otvarajući nova tržišta i tržišne niše.' Primjerice, Borovo se priprema za proizvodnju niza specijalizirane zaštitne obuće za naftnu i plinsku industriju, što će, vjeruje Merki, imati globalnu potražnju.

Među razlozima njegova optimizma kada su u pitanju izgledi tvrtke jest i činjenica da Borovo traži povrat ili kompenzaciju za konfisciranu imovinu u ostalim bivšim jugoslavenskim republikama, uglavnom u Srbiji i Makedoniji, koja je procijenjena na 40 milijuna eura. Na vrhuncu uspjeha Borovo je imalo 600 trgovina diljem bivše Jugoslavije.

Posljednja medijska izvješća sugeriraju da bi se, nakon dugo godina prepiranja, hrvatske i srpske vlasti do kraja godine mogle konačno nagoditi oko pitanja kao što su trgovine Borova. To bi pomoglo tvrtki iz Vukovara da nadvlada svoju ratom razorenu prošlost.