Prema pisanju Glasa Slavonije, nova zakonska rješenja bi trebala ubrzati postupak naplate ovrha, jer će se svi podaci dostavljati na jedno mjesto u Jedinstveni registar računa, koji pak predstavlja elektroničku bazu podataka s računima poslovnih subjekata, građana RH (po prvi put), jedinica lokalne uprave, odnosno svih računa ovršenika.

Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima trebao bi pomoći rješavanju problema nelikvidnosti jer, primjerice, dužnici više neće moći izbjegavati plaćanje računa oročavanjem sredstava u bankama. Novi ovršni zakon, čija bi primjena članaka 325. - 333. trebala stupiti na snagu danom primanja Hrvatske u EU, također bi trebao ubrzati provedbe ovrhe, ali i zaštititi vjerovnika. Novost je u tome što se bjanko-zadužnica (u koju se naknadno upisuje iznos tražbine, ali maksimalno na iznos do milijun kuna) pojavljuje kao gotov obrazac koji se može kupiti u knjižarama, dok se zadužnica (s točnim iznosom zaduženja) ispisuje ovisno od slučaja do slučaja.

Iako je Ovršni zakon mijenjan u sklopu usklađivanja zakonodavstva s Europskom unijom, on je, prema mišljenju saborske zastupnice i članice saborskog Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević Marinović, u nekim svojim dijelovima izrazito socijalno neosjetljiv. 'Sporno je što se novim zakonom ubrzava i pooštrava brzina kojom financijske institucije i država naplaćuju dugove od građana', rekla je za tportal Ingrid Antičević Marinović.

No problem je što pojedinci ili vlasnici tvrtki ne mogu na isti način naplatiti svoja potraživanja od države.