Uspoređujući situaciju u Hrvatskoj s onom u svijetu, kad je u pitanju pandemija koronavirusa, bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić ističe da je vrlo važno analizirati događaje i mjere u drugim državam, kao i posljedice koje su one ostavile
'Po meni su hrvatske vlasti pogriješile, i to je protivno savjetima Svjetske zdravstvane organizacije i Europske komisije, da se između pojedinih mjera koje se ukidaju, drži samo sedam dana razmaka, a ne 14 dana razmaka. Inkubacija može biti 14 dana i duže pa jednostavna matematika govori da sa samo sedam dana razmaka između mjera ne možete uloviti da li se nešto stvarno počelo mijenjati i onda ste već ukinli nove mjere, a još niste vidjeli ni efekte prvih', rekao je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić gostujući na N1 Televiziji.
vezane vijesti
Fižulić smatra kako se Stožer pretvorio u političko tijelo što je i premijer Andrej Plenković u jednom trenutku, kad se htio podičiti radom, rekao da je ono tijelo Vlade i to je po njemu veliki problem. U idealnom svijetu trebali bi imati HZJZ ili sličnu instituciju koja bi predlagala Vladi mjere s čisto zdravstvenog stajališta, a onda politika važući efekte i rizike tih mjera bi uzela odgovornost i donosila odgovarajuće mjere, smatra.
Tako stvari funkcioniraju u Njemačkoj, Austriji, a slično u mnogim saveznim državama u SAD-u. Struka, epidemiolozi, kažu što treba napraviti, a politika odlučuje. Kod nas je to pomiješano i stožer nije samo struka, ističe Fižulić.
'Ondje sjede ljudi koji pripadaju politici, pa i ministar zdravstva je došao na to mjesto kao političar, a ne kao netko tko se bavi zaraznim bolestima. Sve se pomiješalo i početno oduševljenje koje je u onom strahu većina građana imala, počelo je jenjavati pogotovo nakon dvojbenih odluka koje se više ne daju braniti. Zadnji ispad s odlukom da trgovine ne mogu raditi nedjeljom naravno da je mogao biti doživljen samo s podsmijehom i kao podvala i dodvoravanje crkvi i onima koji su i prije mislili da treba zabraniti rad nedjeljom. Ili dozvola za odvijanje misa. Postavlja se pitanje zašto se onda pod istim uvjetima ne mogu održati koncerti, kazalište ili kino - i tamo može biti samo 50 ljudi, a to nekima može biti jednako važno kao nekome drugome vjerski obred. Politika se skriva iza struke, a struka koja živi do politike, provodi ono što politika od nje traži i to je često miks koji je neprobavljiv', kazao je.
Govoreći o gospodarstvu Fižulić je rekao da će brojke u svijetu biti visoke kad će se mjeriti pad BDP-a u odnosu na prošlu godinu.
'Čak i da se u Hrvatskoj dogodi da nema nijednog slučaja zaraze, ne znači da ćemo vidjeti turiste jer će o tome odlučivati vlasti u Europi. Većina europskih vlada će pozvati građane da ne putuje u inozemstvo, ne samo zbog rizika nego i zato jer su njihova gospodarstva u recesiji i svatko će stimulirati potrošnju unutar vlastitih granica, a ne da novac troše drugdje', istaknuo je.
Austrijska i talijanska skijališta u siječnju i veljači bila su ključna žarišta za širenje zaraze u Europi i nitko ne želi da se to dogodi na ljeto na Mediteranu.
'Bez turizma Hrvatska ostaje bez petine BDP-a, a sve vezano uz to, uz turizam, ne treba dalje ni zbrajati. Oporavak će jednog dana krenuti, ali će biti po meni spor, ne možemo očekivati brz oporavak, nego duže razdoblje pogotovo jer ne znamo kad će se dogoditi drugi val", rekao je Fižulić.
Smatra da do nestašica neće doći jer su više manje svi tokovi roba uspostavljeni. Međutim, problem će predstavljati pad kupovne moći zbog povećane nezaoposlenosti i smanjenja plaća. Najviše će stradati oni koji prodaju artikle bez kojih građani trenutno mogu, napomenuo je i dodao da je sad nemoguće procijeniti sve negativne efekte.
