Nakon što su nedavno, u očitoj sabotaži, presječena dva internetska kabela u Baltičkom moru, jedan koji povezuje Litvu sa Švedskom i drugi koji povezuje Njemačku s Finskom, NATO navodno radi na postavljanju nove vrste podvodnog nadzora kako bi ih zaštitio.

NATO-ov admiral Pierre Vandier rekao je za Defence News da planiraju trajno rješenje zaštite kabela kako bi u slučaju sabotaže imali oči iznad i ispod vode.

Pomorski dronovi su mala plovila bez posade i djeluju na površini vode ili ispod nje. Postoje mnogi izrazi kojima ih se opisuje - bespilotni čamci, bespilotni brodovi i površinska plovila bez posade (USV). Uobičajene značajke pomorskih dronova uključuju ugrađeni eksploziv i kamere koje emitiraju slike osobi koja njima upravlja.

Njihova flota bi u Baltičkom moru radila poput ulične rasvjete kako bi otkrila događa li se kakav podvodni kriminal, ističe Vandier.

USV-ovi dolaze u svim oblicima i veličinama i koriste se za različite zadatke. Pored nadzora, služe za prepoznavanje prijetnji, čišćenje mina, ali i za uništavanje neprijateljskih ciljeva.

'Idealan sustav za nadzor mora izgleda poput kontrole zračnog prometa, gdje radari kontroliraju kada i gdje zrakoplovi trebaju nadzirati i potencijalno gađati neprijateljsku metu', rekao je znanstvenik s Instituta za primijenjene računalne sustave u Rigi, Andrej Zvaigzne, za Euronews.

Zvaigzne ističe da već postoje tvrtke koje upravljaju morskim dronovima u Baltičkom moru, ali da je teško znati koliko ih je već operativno. Općenito je, kaže, teško komunicirati s podvodnim dronovima kad putuju na velikoj udaljenosti. 'Na njima nema vremenske kontrole, tako da mogu biti odsutni pola ili dva sata', dodao je.

Baltičko more usto ima podosta 'slabu vidljivost', pa je teško vidjeti što se događa u dubinama, ali neki dronovi zaobilaze to pomoću sonara.

Čak i s naprednijim sustavom, NATO-u bi moglo biti teško razlikovati slučajni udar na podvodne kabele od sabotaže, smatra on.

Dosad su podvodni dronovi povremeno kontrolirali Baltičko more, no izostao je dogovor između pojedinačnih država, NATO-a i telekomunikacijskih operatera gdje i kad su oni potrebni.

Nedavnim priključivanjem Finske i Švedske NATO-u, sve zemlje Baltičkog mora osim Rusije sada su članice tog saveza, zbog čega Baltičko more u nekim krugovima nazivaju i 'NATO-vo jezero'.

Zvaigzne smatra da baltičke države trebaju donijeti zakone kojima će olakšati nadzor podvodnih kabela te odlučiti o pravnim posljedicama u slučaju sabotaže. Pomno isplanirana, koherentna i koordinirana reakcija u takvim slučajevima zasad još ne postoji.