Novo izvješće Instituta za ratne studije govori o ubojstvu istaknutog proratnog ruskog blogera Maksima Fomina (također poznatog kao Vladlen Tatarski) u St. Peterburgu 2. travnja
Fomin je bio jedan od najznačajnijih ruskih blogera koji se bavio ratom u Ukrajini. Objavljivao je na platformi Telegram te ga je pratilo 560.000 korisnika. Imao je snažne veze s plaćeničkom skupinom Wagner, Kremljom, Narodnom Republikom Donjeck (DNR) i ruskim nacionalistima koji dominiraju ruskim informacijskim prostorom od početka invazije na Ukrajine u punom obimu prije nešto više od godinu dana.
Fominovo ubojstvo u baru povezanom s Wagnerom u St. Peterburgu moglo bi otkriti daljnje lomove unutar Kremlja i njegovog unutarnjeg kruga. Fomin je bio glasan kritičar ruskog vojnog zapovjedništva i ruskog Ministarstva obrane (MO), a njegova smrt označava prvo visokoprofilno ubojstvo ultranacionalističkog vojnog blogera u Rusiji od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Nepoznate osobe ubile su Fomina u namjernom i ciljanom napadu u baru u St. Peterburgu, a koji navodno pripada financijeru Wagner grupe Jevgeniju Prigožinu, 2. travnja. Ubojstvo u Prigožinovu baru vjerojatno je dio šireg obrasca eskalacije ruskih unutarnjih sukoba u koje je uključen Wagner. Fomin je prisustvovao drugom događaju ranije tog dana bez incidenata, pa se čini da je napad namjerno insceniran u prostoru u Prigožinovu vlasništvu.
Moguće je da je Fominovo ubojstvo zamišljeno kao upozorenje Prigožinu, jer on sve više dovodi u pitanje temeljne teme razgovora Kremlja o ratu u Ukrajini i čak signalizira interes za rusko predsjedništvo, bilo u konkurenciji s Putinom, bilo kao njegov nasljednik. Fominova biografija i ponašanje slični su Prigožinovim jer su obojica nakon zatvara i pomilovanja postali istaknute osobe na ruskoj ultranacionalističkoj sceni. Ruski dužnosnici i propagandisti optužili su Ukrajinu za organiziranje 'terorističkog napada' na Fomina, ali Prigožin ne dijeli njihovo mišljenje.
Ruske vlasti možda namjeravaju iskoristiti Fominovo ubojstvo kako bi potaknule autocenzuru rastućeg ruskog civilnog društva koje dovodi u pitanje napredak rata. Riječ je o sceni koja podržava rat, ali kritizira Kremlj s pozicije da nije dovoljno napravljeno u Ukrajini i traže se veći uspjesi. Atentat već produbljuje podjele unutar ruskog prostora vojnih blogera, što bi u konačnici moglo biti od koristi naporima Kremlja da konsolidira kontrolu nad informacijskim prostorom. Za to vrijeme rat u Ukrajini se nastavlja nesmanjenom žestinom. Ruske snage nastavile su napadati Bahmut i njegovu okolicu te su vjerojatno zauzele tvornicu AZOM u sjevernom Bahmutu, kako je ISW prethodno procijenio. Hrvatski vojni analitičar Mario Galić u emisiji 'U mreži prvoga' na HRT-u kazao je da je osobna odluka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Bahmut mora braniti.
'Ako Bahmut padne, to će Zelenskom biti politički udarac. Vojno gledano, pad Bahmuta neće značiti ništa', rekao je Galić, dodavši da si je Zelenski možda Bahmutom zadao autogol jer je od njega napravio prevelik simbol. Međutim, kada je neka država u ratu, onda se sve svodi na simbole. Kaže da je to najopasnije što se može dogoditi u ratu.
'Da vam to sklizne u politički dio, gdje vam političari odjednom počnu određivati što će se događati na bojišnici. E to se sada dogodilo s Bahmutom', istaknuo je Galić. Galić kaže da su Ukrajinci planirali kontraofenzivu kod Bahmuta, potisnuti Ruse i završiti s tom bitkom.
'Međutim krajem prošlog tjedna palo je više od 20 centimetra snijega, da bi za vikend bilo čak 17 stupnjeva. Potoci su postali rijeke, sve je u vodi. Tako da od te ofenzive neće biti ništa', objasnio je. Ističe da će proljetna ofenziva najvjerojatnije biti u svibnju jer je puno ukrajinskih vojnika još na obuci. Za rusku zimsku ofenzivu Galić ističe da je ona propala. Na pitanje ide li sada vrijeme u korist Ukrajine ili Rusije, Galić odgovara: 'Ovo vrijeme radi za Ukrajinu onoliko koliko se generali uspiju oduprijeti Zelenskom koji želi tu proljetnu ofenzivu što prije.'