Europskom godinom mladih 2022. ističe se važna uloga mladih u izgradnji bolje, održivije, uključivije i digitalnije budućnosti, a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je važnost takvih događanja jer su mladi budućnost zemlje.

Polovica mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku u inozemstvo

"Treba govoriti, pokušati ukloniti nekakvu letargiju ili nezainteresiranost. Mladi moraju artikulirati što ih tišti i sudjelovati u demokratskim procesima u smislu promjena i kreiranja budućeg društva", poručio je.

Dodao je kako Vlada čini sve što može kako bi stvorila preduvjete za mlade i mlade obitelji kako bi ostvarili ambicije u obrazovanju i karijeri te ostali u Hrvatskoj, podsjetivši na provedena ulaganja i mjere i zakone.

Istraživanje Svjetskog saveza mladih Hrvatske pokazuje da 50 posto mladih Hrvata povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a Fuchs to ne smatra poražavajućim za Vladu "jer se velike migracije događaju i izvan europskog prostora".

"Granice se gube, cirkulacija ljudi je omogućena. Ne mislim da je to negativno, već da se trend treba okrenuti tako da privlačimo radnike iz drugih zemalja da dolaze k nama, a mislim da će se to relativno skoro i dogoditi", ocijenio je ministar.

Tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić rekla je kako je Hrvatska u posljednjih pet godina mnogo uložila u mlade. Pri tome je istaknula značajan porast broja mladih zaposlenih na neodređeno, koji danas iznosi 131.000 stalno zaposlenih mladih osoba.

Josić mladima: Budite aktivni i glasni

Najavila je kako će se ove godine donijeti Nacionalni program za mlade te poručila kako je bitno mladima osigurati kvalitetne uvjete kako bi ostali, ali i vratili se u Hrvatsku, u što se ulaže kroz obrazovanje, tržište rada i stanovanje, a navela je i kako se trend iseljavanja smanjio.

Također, Josić je mlade pozvala da budu aktivni i glasni kako bi mogli zajedno kreirati kvalitetne politike.

Govoreći o odlasku mladih iz Hrvatske, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica također je navela kako se ulaskom u EU omogućila sloboda kretanja i kako je normalno da ljudi žele probati život drugdje.

Mišljenja je da će se građani vratiti ako se stvore dobri ekonomski uvjeti, a u tom kontekstu Komisija je donijela strategiju o ruralnim područjima koja pokrivaju 80 posto europskog i hrvatskog teritorija - a na kojima živi samo jedna trećina stanovništva - upravo kako bi ta područja postala atraktivna za život.