Američki državni tajnik Antony Blinken doputovao je u nedjelju u službeni posjet Turskoj gdje će razgovarati o američkoj pomoći Ankari u sanaciji razornog potresa s gotovo 41.000 žrtava, ali i o turskom vetu na članstvo Švedske u NATO-u.
Potres jačine 7,8 prema Richteru pogodio je jugoistočni dio Turske i susjednu Siriju 6. veljače, pri čemu je poginulo više od 41.000 ljudi u Turskoj i oko 6000 u Siriji. Više od milijun ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a procjenjuje se da će ukupna materijalna šteta iznositi nekoliko milijardi dolara.
Središnja tema razgovora bit će i zastoj u kandidaturama Švedske i Finske za članstvo u NATO savezu, koje Turska zasad odbija ratificirati.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je početkom veljače prvi put rekao da bi turski parlament mogao ratificirati pristupanje Finske NATO-u bez Švedske koju optužuje da ne izručuje desetke osumnjičenih ljudi koje Ankara povezuje s kurdskim "terorističkim" skupinama, a zamjera i što je nedavno dopustila javni prosvjed na kojem je spaljen Kuran.
vezane vijesti
Šef američke diplomacije sletio je u zračnu luku Incirlik u južnoj turskoj pokrajini Adana u nedjelju poslijepodne, odakle će helikopterom preletjeti područje pogođeno potresom u pratnji svojeg turskog kolege Mevluta Cavusoglua.
Blinken će u ponedjeljak održati bilateralne razgovore u Ankari.
Očekuje se da će se također sastati s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, rekli su izvori upućeni u planiranje posjeta.
Sjedinjene Američke Države su nakon potresa poslale spasilačke ekipe u Tursku, zajedno s medicinskom opremom, strojevima za probijanje betona i humanitarnu pomoć u vrijednosti od 85 milijuna dolara koja se odnosi i na Siriju.
Blinkenov prvi posjet Turskoj otkako je državni tajnik pripreman je već duže vrijeme, no ostvario se tek dvije godine nakon što mu je započeo mandat. Neki njegovi prethodnici, uključujući Hillary Clinton i Rexa Tillersona, Tursku su posjetili unutar prva tri mjeseca svojih mandata.
Odgađanje posjeta, tvrde analitičari, svjedoči o zategnutim odnosima dviju zemalja, koji su se osobito pogoršali od 2019. kada je Ankara nabavila ruske obrambene raketne sustave S-400.
SAD je pohvalio Tursku zbog nekih njezinih postupaka tijekom ruske invazije na Ukrajinu, no i dalje je zabrinut zbog njezina bliskog odnosa s Moskvom, kažu stručnjaci.
F-16 i kandidature za NATO
Želja Turske da kupi borbene mlazne zrakoplove američke proizvodnje F-16 povezana je s kandidaturama Švedske i Finske. Američki kongres se protivi njihovoj prodaji ako Ankara ne pristane dati zeleno svjetlo za ulazak Švedske u NATO.
Američki senator iz redova demokrata Chris Van Hollen je ponovio taj stav u subotu, rekavši da neće biti dovoljno da se samo Finskoj dopusti pristupanje u savez.
"Neće biti transfera (zrakoplova) F-16 ako Erdogan nastavi priječiti primanje Finske i Švedske. Ne može dobiti ulazak Finske i odobrenje za (zrakoplove) F-16 i mislim da je to široko rasprostranjen stav", rekao je Van Hollen u intervjuu.
Bidenova administracija je u nekoliko navrata rekla da odobrava prodaju mlažnjaka. Suzdržava se od njihovog povezivanja s kandidaturama za NATO savez, no priznala je da bi zeleno svjetlo za nordijske zemlje moglo imati pozitivan učinak na članove Kongresa.
