"I dalje se obavljaju najsofisticiraniji zahvati u ovoj bolnici. Dinamika obnove je zadovoljavajuća. Vlada je nakon više desetljeća neobnavljanja iskoristila sve mogućnosti za obnovu zdravstvene infrastrukture u Zagrebu", rekao je Beroš nakon obilaska gradilišta.

KB Merkur je među prvim bolnicama krenuo s velikom infrastrukturnom obnovom nakon zagrebačkog potresa, koji je tu bolnicu, staru stotinjak godina, prilično oštetio. Ravnatelj bolnice Mario Starešinić istaknuo je kako je to ujedno prva ozbiljna građevinska investicija u zgradu za koju je prva inicijativa za gradnju krenula još 1924. godine.

U rujnu prošle godine djelatnost ginekologije je premještena u KBC Sestre milosrdnice, u listopadu hemodijaliza u KB Dubravu, a ostale djelatnosti su i dalje u Merkuru. Ukupna vrijednost obnove KB Merkur iznosi 52,4 milijuna eura, od toga iz Fonda solidarnosti je izdvojeno 14,8 milijuna eura, a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 37,6 milijuna eura. Za Vuk Vrhovac predviđena je manja alokacija od 5,6 milijuna eura.

"Sredstva su osigurana europskim financiranjem, a ono što ne bude dostatno pokrit će se iz državnog proračuna", objasnio je Beroš. Posebno je istaknuo da se broj stacionarnih kreveta u KB Merkur tijekom obnove neće smanjivati. Eventualni poremećaji mogući su u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i dnevnoj bolnici.

Dodao je kako je zadaća bolničkih ravnateljstava i stručnih vijeća da organiziraju rad bolnica tijekom obnove te demantirao napise da će biti smanjen broj kreveta za 40 posto tijekom obnove jedne zagrebačke bolnice. "To nije točno, pozivam sve koji žele takve informacije da nam se jave u ministarstvo. Za svaku ustanovu imamo dokumente s projekcijom pružanja zdravstvene djelatnosti", rekao je Beroš.

Ministar ne smatra da se kasni s obnovom bolnica te je istaknuo zahtjevan administrativni proces za povlačenje europskih sredstava, ali i to što se procjena štete odvijala u trenutku dok je bila proglašena pandemija. "Očekujemo da će obnova najveće zgrade u Merkuru biti gotova do kraja godine, u potpunosti u skladu s rokovima", poručio je.

I Bačić kaže da je obnova u velikom zamahu, radi se na projektima koji su važni za javnu infrastrukturu, javne zgrade i bolnice. Nastojat ćemo da se do lipnja utroši svih 1,03 milijarde eura iz europskog fonda za zagrebački i petrinjski potres, obećao je. "U ovom se trenutku realizira 350 projekata, prema planovima koje su nam dostavili krajnji korisnici i operativna tijela trebali bismo iskoristiti ta sredstva", rekao je Bačić Bačić i Beroš danas zajedno obilaze i radove na Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".