kontroverzan posjet kancelara

[FOTO] Scholz poručio Xiju: 'Uvjerite Rusiju da prekine rat u Ukrajini, Kina kao velika sila ima odgovornost to učiniti'

04.11.2022 u 18:24

Bionic
Reading

Njemački kancelar Olaf Scholz u petak je pozvao kineskog čelnika Xija Jinpinga da iskoristi utjecaj Kine na Rusiju kako bi se postigao mir u Ukrajini, a dvojica čelnika osudila su prijetnje nuklearnim naoružanjem u toj državi.

Scholz je rekao da Rusija takvim prijetnjama riskira „prelazak crvene linije” međunarodne zajednice.

Tijekom prvog posjeta nekog čelnika iz skupine G7 Kini od početka pandemije covida-19 njemački kancelar pozvao je Xija da uvjeri Rusiju da prekine rat u Ukrajini, kazavši da Peking kao velika sila ima odgovornost da to učini.

Xi je pristao da se oba čelnika "zajednički usprotive uporabi ili prijetnji uporabom nuklearnog oružja", objavila je kineska državna novinska agencija Xinhua, iako se kineski čelnik suzdržao od kritiziranja Rusije ili pozivanja Moskve da povuče svoje snage.

Od Xija, koji je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Scholz je zatražio da promiče mir.

"Rekao sam predsjedniku Xiju da je važno da Kina iskoristi svoj utjecaj na Rusiju", naglasio je njemački kancelar.

Scholz je stigao u Peking u jednodnevni posjet koji predstavlja ispit odnosa između Kine i zapada nakon godine rastućih napetosti. Dvojica čelnika razgovarala su o recipročnom pristupu tržištu, klimatskim promjenama i cjepivu protiv koronavirusa.

Scholz je posjetio Peking dok je kod kuće suočen s kritikama vlastite koalicije zbog odnosa s Kinom. Njemački kancelar pokušava uspostaviti ravnotežu između dobivanja jednakih uvjeta za europske tvrtke na kineskom tržištu te napuštanja snažnog oslanjanja Njemačke na Kinu.

Xi je tijekom službenog ručka naglasio da je lako uništiti političko povjerenje, no da ga je teško ponovno izgraditi, za što se trebaju pobrinuti obje strane, piše Xinhua.

Xi je ranije, tijekom prijema Scholza u Velikoj dvorani naroda u srcu Pekinga, pozvao da dvije zemlje bliže surađuju na međunarodnim pitanjima.

Olaf Scholz i Xi Jinping
  • Olaf Scholz i Xi Jinping
  • Olaf Scholz i Xi Jinping
  • Olaf Scholz i Xi Jinping
  • Olaf Scholz i Xi Jinping
  • Olaf Scholz i Xi Jinping
    +5
Olaf Scholz i Xi Jinping Izvor: EPA / Autor: KAY NIETFELD / POOL

"Predsjednik Xi i ja se slažemo: nuklearne prijetnje su neodgovorne i zapaljive", rekao je Scholz nakon sastanka. 

"Upotrebom nuklearnog oružja Rusija bi prešla crtu koju je zajedno postavila zajednica država."

Zapadni saveznici Ukrajine optužuju Rusiju da prijeti uporabom nuklearnog oružja u Ukrajini. Moskva niječe da to čini te opetovano optužuje Kijev da planira koristiti radioaktivnu "prljavu bombu".

Scholz je rekao Xiju da ruska invazija na Ukrajinu stvara probleme globalnom poretku uspostavljenom na pravilima, pokazuje snimka razgovora koje je dalo njemačko izaslanstvo.

Njemački kancelar potom se susreo s kineskim premijerom na odlasku Lijem Keqiangom. 

Tijekom konferencije za novinare nakon tog razgovora, Scholz je rekao da se dotaknuo pitanja Tajvana. 

"Kao SAD i druge zemlje, mi slijedimo politiku jedne Kine. Ali isto tako sam jasno kazao da svaka promjena statusa quo na Tajvanu mora biti mirna ili uz obostrani pristanak", rekao je.

Nakon što se otvoreno požalio na otežan pristup kineskom tržištu, Scholz je pohvalio dogovor koji je njemačkom BioNTechu omogućio da postane prvi nekineski proizvođač lijekova koji će prodavati svoje cjepivo  iseljenicima u Kini.

"Međutim, moramo shvatiti da se gospodarska razmjena s Kinom u zadnje vrijeme otežala za njemačke tvrtke", rekao je Scholz. 

"To se odnosi na pristup tržištu, vrlo otvoren na europskoj strani, dok Kina zatvara mnoge sektore."

Scholz se zalaže za veći pristup kineskom tržištu u vrijeme dok se njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, bori s visokom inflacijom i prijetnjom recesije.

Uoči posjeta Kini kritizirali su ga EU i članovi vladajuće koalicije, uglavnom iz stranke zelenih i liberala. 

Scholz je kritiziran i zbog prošlotjednog dogovora u sklopu kojeg je kineski brodarski div Cosco dobio odobrenje Berlina za kupnju udjela lučkog terminala u Hamburgu, unatoč protivljenju koalicijskih partnera.