Trenutna verzija, poznata kao Lancet-3M ili Produkt 52, teži oko 15 kilograma i leti brzinom od oko 112 kilometara na sat. Kamera na nosu omogućuje operateru traženje i identifikaciju ciljeva, a kada je meta označena, ubrzava i zaranja brzinom višom od 300 kilometara na sat kako bi izvršila udar bojnom glavom što probija oklop, teškom pet kilograma. Tvrdi se da je maksimalni dolet 40 kilometara, a mete se obično lociraju izviđačkim dronom prije nego što se lansira Lancet, piše Forbes.

Izvješće Oryxa uključuje samo napade tamo gdje postoje potvrđene fotografije. Ti podaci pokazuju da su glavne mete Lanceta visokovrijedno ukrajinsko topništvo i protuzračna obrana. Napadnuta je i radiorelejna stanica za kontrolu ukrajinskog drona Bayraktar TB2.

U nekim slučajevima gađani su i tenkovi, transporteri i druga laka oklopna vozila. Nema smisla koristiti skupo streljivo kao što je Lancet na niskovrijednoj meti, tako da se može dogoditi da je ciljana meta bila izgubljena do trenutka u kojem je stigao i bio usmjeren protiv bilo kojeg vojnog vozila u tom području, sa streljivom potrošenim na kamione i jedan SUV ukrajinske vojske.

Izvješće također bilježi 14 promašaja (nije jasno zašto su objavljeni videozapisi o tome, iako bi neki mogli izgledati kao pogoci običnom gledatelju) te dva udara na lažne mete postavljene da zbune projektile. Začudo, analitičar John Schneider geolocirao je jedan od tih pogodaka i potvrdio ga kao incident prijateljske vatre na ruskoj lutki-mamcu. Dakle ili Rusi nisu shvatili da udaraju jedan od svojih mamaca i svejedno su objavili video ili su ga svjesno pogodili samo da proizvedu propagandni video.

Ono što izvješće ne može sa sigurnošću reći je koliko su učinkoviti udari Lanceta. U slučaju tenkova dva su opisana kao 'uništena', a četiri kao 'oštećena', što može uključivati bilo što, od manje ogrebotine do potrebnih većih popravaka.

Kako bi pokazali koliko malo pogodak može značiti, nakon što su Rusi objavili slike napada Lancetom na haubicu, Ukrajinci su snimili video koji pokazuje kako je šteta izgledala na zemlji. To uključuje fragmente nečega što se čini kao dio čelične armaturne šipke od 14 milimetara uključene u bojevu glavu kao oblik teškog šrapnela — manji komadi bili bi učinkoviti za protupješačke pogotke, ali čini se da je ovaj namijenjen za oštećenje opreme, iako to u ovom slučaju nije uspjelo.

'Svi su živi, zdravi i zdravi', govori ukrajinski zapovjednik u videu, ne pretjerano uznemiren pogotkom koji je, čini se, oštetio samo jedan kotač. 'Uglavnom, promijenite kotač i radit će', dodao je.

Ipak Lancet-3 se trenutno čini kao jedno od učinkovitijih oružja u ruskom arsenalu te precizno pogađa visokovrijedne mete na velikim udaljenostima. Ne postoji brz i lak način da se to zaustavi. Samohodna protuzračna artiljerija, poput dvostrukih 30-milimetarskih automatskih topova Gepard koje je Ukrajini isporučila Njemačka, učinkovita je, ali samo ako se nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme, a nema je dovoljno da pokrije cijelu liniju bojišnice.

Najveće ograničenje je to koliko Lanceta Rusija može isporučiti prvoj crti. U listopadu je proizvođač Rostec objavio da ima proizvodni kapacitet za izradu onoliko Lanceta koliko je potrebno, ali još uvijek čekaju narudžbe vojske. Oleg Katkov, glavni urednik ukrajinske stranice Defense Express, rekao je za Channel 24 da bi sankcije vjerojatno spriječile Rusiju da proizvede velik broj Lanceta. Mnoge ruske bespilotne letjelice gotovo su u potpunosti napravljene od elektronike iz kineskih, francuskih i američkih izvora. Rusija navodno nije u mogućnosti pronaći alternativne izvore za procesore koji se koriste u vojnoj opremi otkako su sankcije stupile na snagu.

Posljednjih dana zabilježen je nagli pad u broju napada dronovima Šahid-136, a britanski obavještajni izvori izvijestili su da su ruske zalihe tog naoružanja pri kraju. Udari Lancetom mogu na sličan način posustati kad ponestane streljiva koje Rusi više nisu u stanju proizvesti.