Turska je u srijedu objavila da je njezin brod Oruc Reis počeo s istraživanjima rezervi plina u vodama istočnog Sredozemnog mora na koje pravo polaže Grčka.

Turska je brod iz tog područja povukla sredinom rujna pred samit EU-a, na kojem je bilo razmotreno moguće uvođenje gospodarskih sankcija protiv Turske, no u ponedjeljak ga je ponovno poslala u sporne vode.

EU je odlučio da će ponovno razmotriti uvođenje sankcije protiv Turske na samitu u prosincu.

"Jasno nam je da Turska konstantno provocira što je neprihvatljivo", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian na novinskoj konferenciji zajedno s njemačkim i poljskim kolegom, koji su se u Parizu sastali u sklopu Wiemarskog trokuta, foruma za konzultacije i suradnju triju zemalja.

Poručio je da je odluka na Ankari, te da je EU spreman promijeniti stajalište ako se Turska ne vrati dijalogu.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je da je turska odluka o vraćanju broda "nedopustiva".

Na pitanje je li moguće da EU brže uvede sankcije Turskoj, rekao je da će EU pričekati tjedan dana da odluči kako će reagirati.

"Dva puta očekivani razgovori nisu se održali i ne znamo kada će se održati", rekao je. "Moramo pričekati i vidjeti hoće li za tjedan dana biti napretka i tada ćemo vidjeti kakvo stajalište EU treba zauzeti".

Turski istraživački brod na moru bi trebao ostati do 22. listopada. Grčka je rekla da neće pregovarati s Turskom dok ne povuče brod.

Le Drian je kritizirao i tursku ulogu u sukobu oko Nagorno Karabaha, u kojem Ankara podržava Azerbajdžan koji se bori protiv Armenije.

"Neće biti vojnog rješenja tog pitanja i prekid vatre mora se poštivati", rekao je. "Danas vidimo da je Turska jedina zemlja koja ne poziva na poštivanje prekida vatre i to je loše".

"Mrkva i batina"

Europska strategija za smanjenje napetosti s Turskom dogovorena prije dva tjedna raspada se, ocijenili su europski diplomati za Reuters, kazavši kako imaju dojam da se Ankara poigrava s Bruxellesom.

Europski čelnici nisu na samitu 1. i 2. listopada pronašli rješenje za spor u vezi plina u istočnom Sredozemlju, predloživši umjesto toga pristup "mrkve i batine" odnosno ponudivši više pogodnosti ali i zaprijetivši sankcijama. Čini se da taj pristup nije uspio, ocijenila su trojica diplomati i jedan europski dužnosnik.

Europski čelnici odlučili su se tom pitanju vratiti tek u prosincu i "sada im se to osvetilo", rekao je jedan diplomat, spomenuvši izvješća da Turska i Grčka planiraju pomorske vježbe potkraj listopada.

Članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, Turska oponira europskoj vanjskoj politici kad je riječ o Siriji, Libiji i Rusiji zadnjih mjeseci. No Europa želi sačuvati dobre odnose s tom zemljom unatoč njezinu autoritarnom predsjedniku, Recepu Tayyipu Erdoganu, koji Tursku želi etablirati kao regionalnu silu.

Erdoganov savjetnik Fahrettin Altun objavio je na Twitteru da je Turska predana diplomaciji, ali i da "ne može biti pregovora u kojima se govori 'moje je moje, a o vašem se može pregovarati'".

Grčka i Cipar postavit će pitanje tog spora na samitu EU-a u četvrtak i petak iako Turska nije službeno na dnevnom redu, smatrajući da je nova eskalacija dokaz potrebe da se žurnije djeluje, kazali su diplomati.

Maas je ovaj tjedan otkazao posjet Ankari zbog slanja turskog istraživačkog broda u sporne vode, ali diplomati kažu da Berlin za sada ne razmatra druge mjere. Maas je u utorak posjetio Cipar i Grčku.

Europska unija, najveći turski trgovinski partner i strani investitor, nadala se da će svojom ponudom koja je uključivala proširenje trgovine, ukidanje viza za turske državljane i više novca za sirijske izbjeglice u Turskoj, ali i prijetnju sankcija, uvjeriti Erdogana da započne pregovore kojima bi se trebala razjasniti prava na istraživanja plina u istočnom Sredozemlju.

Sinan Ulgen, bivši turski diplomat i analitičar, kazao je da europska ponuda nije uspjela jer nije dovoljno konkretna.

"Ono što nije uspjelo je vjerodostojnost ponude EU-a, ona nije bila dovoljno konkretna", ocijenio je.