Internetske tvrtke poput Googlea, Microsofta i Facebooka, telekom operateri, poslodavci (MEDEF) i sama francuska agencija za zaštitu podataka Cnil oštro su prosvjedovali protiv novog zakona, koji je u utorak dobio konačno odobrenje Senata, a da bi stupio na snagu mora ga još potpisati predsjednik Francois Hollande.

Zakon širi ovlasti za prikupljanje digitalnih informacija, koje su do sada bile ograničene na obavještajne agencije, na ministarstva obrane, unutarnjih poslova, financija i proračuna.

Osim borbe protiv terorizma, informacije će se moći prikupljati na osnovi zaštite nacionalne sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala i zaštite nacionalnih gospodarskih i znanstvenih interesa.

Mjera, uključena u zakon o vojnom proračunu za idućih pet godina, dopušta pristup ne samo podacima o telefonskom i internetskom prometu od pružatelja internetskih usluga nego i sadržaju, uključujući web hosting. Dopušta i praćenje u realnom vremenu lokacije mobitela. Mjere koje su do sada bile privremene u sklopu borbe protiv terorizma postat će time trajne.

Informacije se mogu tražiti bez prethodnog odobrenja suca, što je do sada bilo potrebno. Predviđa se ipak post facto monitoring nacionalnih nadzornih tijela.

Vlada tvrdi da je zakon potreban kako bi se razjasnilo pravno sivo područje i da zapravo jača zaštitu građanskih prava.

Ministrica za digitalna pitanja Fleur Pellerin istaknula je na Twitteru da zakon 'jača demokratski nadzor obavještajnih djelatnosti' te da će iduće godine biti zaokružen 'velikim digitalnim zakonom' koji će uključivati jamstva za građanska prava.

'Mislim da idemo prema ravnoteži između operativne učinkovitosti i poštivanja sloboda', rekao je ministar obrane Jean-Yves le Drian u parlamentu, prenosi Financial Times.

Protivnici zakona upozoravaju, međutim, da je preširokog opsega i da krši pravo na privatnost. No, da bi mogli zatražiti ocjenu njegove ustavnosti potrebna im je potpora 60 senatora ili 60 zastupnika donjeg doma prije nego što zakon potpiše predsjednik, što bi on trebao učiniti u roku 15 dana od njegova usvajanja.

Gilles Babinet, tehnološki poduzetnik koji predstavlja Francusku u odboru za promicanje digitalnog razvoja u EU, rekao je za poslovni dnevnik 'Les Echos' da zakon daje vladi daleko šire ovlasti za nadzor od onog za koji se optužuje američku Nacionalnu sigurnosnu agenciju (NSA).

'Kritizirali smo PRISM, ali mi idemo mnogo dalje', rekao je, govoreći o NSA-inom programu za praćenje elektroničkih komunikacija u svijetu. 'Uvodimo državu stalnog nadzora', prenosi Reuters.