U pretežno katoličkoj Hrvatskoj dominiraju konzervativne vrijednosti, gdje je nedjeljni referendum o zabrani istospolnih brakova nazvan velikom preprekom za prava homoseksualaca.

'Osnovni problem je što nas država ne priznaje i ne štiti naše obitelji', rekla je Iva, 41-godišnjakinja iz glavnog grada Hrvatske koja nije željela odati svoje prezime.

'Možemo živjeti relativno slobodno u vlastitom malom gnijezdu, ali čim se nešto nepredvidivo dogodi, sve se raspadne', dodala je Iva za AFP.

Takve brige su dobro poznate gay parovima širom svijeta, gdje takve zajednice nemaju pravni status. Ako jedna od njih umre, druga ne može naslijediti njezinu imovinu, a ako se jedna od njih razboli, druga je nemoćna u donošenju ključnih medicinskih odluka.

Ali 'najteže je što smo spriječeni imati djecu', kazala je 40-godišnja Hana. 'U međuvremenu, naši biološki satovi otkucavaju.'

Više od polovice hrvatskih homoseksualaca - 53 posto - želi se vjenčati, dok ih više od trećine želi imati djecu, stoji u nedavnom istraživanju koje je proveo Zagreb Pride, skupina za prava homoseksualaca.

Homoseksualci su u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici napravili spor, ali prodoran napredak od prvog Gay Pridea u Zagrebu 2002, kada je nekoliko desetaka sudionika bilo pretučeno od strane ekstremista, podsjeća AFP.

Zakonski okvir i opći stav o homoseksualnosti postali su mnogo tolerantniji u cijeloj zemlji, koja je postala 28. članica Europske unije u srpnju.

Hrvatska je 2003. godine donijela zakon o priznanju istospolnih parova koji su živjeli zajedno najmanje tri godine. Ipak, osim službenog priznanja dodijeljena su im tek neka prava.

'Prisutnost LGBT populacije u Hrvatskoj značajno je porasla u posljednjih deset godina', kazao je za AFP gay aktivist iz Splita Ljubomir Mateljan

Gay parade održavaju se redovito, iako još uvijek pod jakim mjerama sigurnosti, razvio se aktivizam za prava homoseksualaca, mediji razgovaraju o tom pitanju i ljudi se 'outaju' više nego u prošlosti.

Istraživanje Zagreb Pridea je pokazalo da 37 posto homoseksualaca ne skriva svoju seksualnu orijentaciju.

No čak 74 posto, pokazuje isto istraživanje, bilo je izloženo nekom obliku nasilja zbog svoje seksualne orijentacije, uključujući i 17 posto onih koji su bili fizički napadnuti, a napadači su prošli s minimalnim kaznama.

Dok je istraživanje EU-a pokazalo da se 66 posto LGBT osoba diljem Unije izbjegava držati za ruke u javnosti, takva gesta je još manje vjerojatna, ako ne i tabu, u Hrvatskoj.

'Ja ne mijenjam svoje ponašanje kada sam okružen ljudima koje poznajem ili kada sam u krugu onih kojima vjerujem', rekao je Stjepan Pavlek, 34-godišnji Zagrepčanin koji je na čelu jedne konzultantske tvrtke. 'Ali se bojim da je moj stav vrlo rijedak u Hrvatskoj, gdje se možda jedan posto LGBT osoba usuđuje imati takvu apsolutnu otvorenost', zaključio je.

Kraj 'otvoreno fašističkih stavova'

Hrvatska je zauzela 13. mjesto među 49 europskih zemalja u nedavnoj studiji o poštivanju prava homoseksualaca koju je proveo europski ogranak Međunarodne udruge lezbijki, gejeva, biseksualaaca, trans i interseksualaca.

'Ostavili smo iza sebe početnu fazu krvavog uličnog nasilja i otvorenih fašističkih stavova prema gay zajednici', kazao je pisac i aktivist Gordan Duhaček za AFP. 'No umjesto otvorenog govora mržnje, homofobi sada koriste lukave izgovore o zaštiti obitelji i tradicionalnih vrijednosti.'

Hrvatski Ustav trenuačtno nema definiciju braka. No ako referendum prođe, Ustavni tekst bit će nadopunjen klauzulom kojom će se brak definirati kao 'zajednica žene i muškarca'.

Do referenduma je došlo nakon što je Vlada najavila nacrt zakona koji bi gay parovima dopustio da se registriraju kao 'životni partneri', što je bilo alarmantno za mnoge konzervativce i što je izazvalo burnu javnu raspravu koja je podijelila mišljenja u ovoj zemlji od 4,2 milijuna ljudi.

Vlada i aktivisti za ljudska prava potiču birače da glasaju 'protiv' ove diskriminirajuće inicijative, kako je nazivaju.

Utjecajna Katolička crkva, koja homoseksualnost smatra 'hendikepom' i' 'izopačenošću', poziva birače da glasaju 'za'.

Osamdeset i šest posto Hrvata su katolici, a Crkva je izrazila duboko protivljenje homoseksualnoj jednakosti.
'Prije ove kampanje činilo se da smo postali tolerantnije društvo i da će nam Hrvatska omogućiti da se ne osjećamo kao građani drugog reda', rekla je Iva. Članstvo u EU je također obećavalo veća prava, dodala je.

No analitičari kažu da su ekonomski problemi u ovoj zemlji pogođenoj dugom recesijom, koja je iza sebe ostavila brojne nezaposlene i frustrirane, potaknuli radikalizam svih vrsta.

Prema anketi, 54 posto Hrvata će u nedjelju glasati 'za', a 30 posto 'protiv', što povećava strahove homoseksualaca da će njihova prava biti umanjena od 1. prosinca.

'No unatoč svemu, mi ćemo se i dalje međusobno voljeti i imati svoju obitelj koju nam nitko, ni država niti desničarska svjetina, neće moći oduzeti', kazala je Hana za AFP.