Petnaesta godina članstva u Vijeću Europe obilježava se baš u godini završetka pristupnih pregovora Hrvatske i Europske unije. O dugom i trnovitom putu što smo ga otad prešli razgovaralo se danas na panelu 'Petnaest godina članstva Republike Hrvatske u Vijeću Europe: postignuća, iskustva i očekivanja'. A koliko je ponekad bilo teško, najbolje ilustrira 'otkriće' Žarka Domljana da bivši francuski predsjednik Valéry Giscard d'Estaing nije imao pojma da Hrvatska uopće postoji
6. studenog 1996. godine, postavši članicom Vijeća Europe, Hrvatska se pridružila najstarijoj europskoj organizaciji, čija su načela od njezina osnutka do danas ostala nepromijenjena - promicanje ideala i standarda demokracije i pravne države te zaštita i poštivanje ljudskih prava.
Teme današnje rasprave odnosile su se kako na dosadašnja iskustva suradnje RH s Vijećem Europe, tako i na buduće izazove međunarodne i međuvladine suradnje u okviru te najstarije europske organizacije te perspektivu jačeg pozicioniranja i profiliranja Hrvatske u Vijeću Europe nakon ulaska u Europsku uniju.
'Članstvo u Vijeću Europe predstavlja značajnu prekretnicu u demokratskom razvoju Republike Hrvatske', rekao je moderator Miroslav Papa.
'15. obljetnica Hrvatske u Vijeću Europe obilježava upravo godinu uspješno završenih pregovora i potpisivanja ugovora s Europskom unijom, a ujedno se poklapa s dvadesetom godišnjicom neovisnosti Hrvatske', rekao je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Mario Nobilo
'Vijeće Europe je najstarija europska organizacija. Ova je rasprava stoga dobra prilika da se pokaže koliki je put prešla Hrvatska do članstva u Vijeću EU-a, a koji nije bio ni brz ni jednostavan, stasajući u ravnopravnu članicu međunarodne zajednice. 15. obljetnica ujedno je pravi trenutak za anticipiranje budućih izazova, kako u suradnji s Vijećem Europe, tako i u kontekstu punopravnog članstva u EU. Suradnja s Vijećem Europe doprinijela je konsolidaciji političkog sustava, vladavine prava, demokracije i ljudskih prava, a iskustva iz članstva pokazala su se korisnima i u zaključenju pristupnih pregovora, osobito u poglavlju 23', dodao je Nobilo.
'Uloga Vijeća Europe kao čuvara zajedničkih europskih vrijednosti je nezamjenjiva', zaključio je Nobilo.
Žarko Domljan, prvi predsjednik Hrvatskog sabora, naglasio je da je Vijeće Europe značajna europska organizacija koja je komplementarna s Europskom unijom.
'Moramo priznati da je 1990-ih široj publici, ali i samoj hrvatskoj političkoj eliti bilo poprilično nepoznato što je točno Europska unija, što je Europski parlament, što je to Vijeće Europe i čime se ono bavi, zašto postoji. I u cijeloj toj neizvjesnosti trebalo je izaći u javnost', rekao je Domljan.
'Treba pojasniti također i do koje smo mjere bili nepostojeći i nepoznati kad smo u nizu razgovora s europskim parlamentarcima došli i do bivšeg predsjednika Francuske, Valéryja Giscarda d'Estainga, visokoobrazovanog čovjeka koji nije znao da Hrvatska uopće postoji, a kamoli gdje se nalazi', otkrio je Domljan i dodao da im je odlazak u Europski parlament omogućio Otto von Habsburg, čije je ime tada otvaralo mnoga vrata.
'Puno sam se puta pitao imaju li smisla ti brojni sastanci, toliko papirologije... Sve je to daleko jeftinije od vođenja rata, sve to ima smisla ako se ljude privede demokraciji i razgovorima za zajedničkim stolom', zaključio je Domljan.
Moderator panel diskusije bio je Miroslav Papa, a državni tajnik za politička pitanja Mario Nobilo otvorio je raspravu u kojoj su sudjelovale osobe aktivno uključene u suradnju Hrvatske s Vijećem Europe, poput Žarka Domljana, Slavice Banić, Frana Matušića, Marina Mrčele, Daniela Bučana, Vesne Batistić Kos i Brune Lopandića.
