Franšizno poslovanje kao model poduzetništva kojim se uz širenje inovativnih i provjerenih poslovnih rješenja odvija više od 50 posto cjelokupne svjetske maloprodaje prisutno je i u Hrvatskoj, ali je još neiskorišteno za rast, širenje domaćih poslovnih modela, izvoz i zapošljavanje, ističe u razgovoru za Hinu predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Liljana Kukec, odnedavno i potpredsjednica i članica upravnog odbora Europske franšizne federacije (EFF)
Kukec je za potpredsjednicu EFF-a izabrana krajem lipnja Parizu na generalnoj skupštini EFF-a, što smatra velikim priznanjem i za Hrvatsku jer se time dodatno promoviraju i njezini franšizni modeli u europskim okvirima.
U Europi se iz godine u godinu bilježi porast prometa franšiznih koncepata pa je tako bilo i u 2012. kada je po zadnjim podacima EFF-a unatoč recesiji oko 12.600 tih koncepata ostvarilo rast prometa od 4,5 posto u odnosu na godinu prije.
Po zemljama u Europi na prvom mjestu je Francuska s 1.569 franšiznih brendova, od kojih je čak 90 posto nacionalnih, slijedi Turska s 1.345 tih koncepata, od kojih je 74 posto domaćih, a slične postotke domaćih franšiza (od 70 do 90 posto) u ukupnom broju imaju i u Italiji, Poljskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i drugim zemljama.
Od važnijih podataka koji prate to poslovanje u Europi Kukec ističe primjere Francuske gdje franšize generiraju više od 700 tisuća radnih mjesta, u Njemačkoj je to oko 450 tisuća, a u Poljskoj oko 300 tisuća.
Na svjetskoj razini sve važnije mjesto i u tome zauzima Kina, koja službeno bilježi više od tisuću franšiznih koncepata, a neslužbeno se spominje i brojka od 4.000 koji tamo posluju, dok SAD kao kolijevka franšiznog poslovanja ima oko 2.500, Južna Koreja oko 2.400 te Brazil blizu 2.400 koncepata.
Franšize u Hrvatskoj
Za razliku od brojnih franšiza u europskim zemljama i relativno jakom zapošljavanju, u Hrvatskoj je u sklopu tog modela tek oko 16 tisuća zaposlenih, za što Kukec kaže da i nije malo, ali je zato mala zastupljenost domaćih, hrvatskih franšiza u odnosu na strane.
I dok je to u europskim zemljama prosječno oko 70 posto u odnosu na strane, u Hrvatskoj je taj udjel tek 12 posto, što po Kukec znači da hrvatski poduzetnici i institucije nisu u tom modelu poduzetništva još prepoznali niti iskoristili mogućnosti koje pruža, a to je prije svega mogućnost brzog rasta pa i izvoza postojećih poduzetničkih pothvata te općenito sigurniji i lakši ulazak u poduzetništvo novih poduzetnika jer rade na već razvijenim modelima.
U Hrvatskoj su već dulje vrijeme prisutni tzv. mega franšizni brendovi poput McDonaldsa, KFC-a, Mango, Accessories, Helen Doron, Remax, Pek snack-Fornetti i mnogi drugi, a veseli, kako kaže, što se nakon pet godina 'pauze' ponovo vraća Subway, a zna i da se neki za to pripremaju.
Među rijetkim domaćim franšiznim brendovima koji su aktivni u Hrvatskoj te posluju i na još nekim drugim tržištima, posebno bliže regije, si primjerice Surf'n'fries, Body creator, Galileo, Amadeus, Torte i to, te drugi, od kojih su dosta njih i članice Hrvatske udruge za franšizno poslovanje.
Franšizni inkubator i sajam franšiza u Zagrebu
Ta udruga radi od 2002. i osim u EFF-u članica je i Svjetskog franšiznog vijeća od 2006., kaže Kukec ističući da je udruga puno napravila u poticanju franšiznog načina poslovanja u Hrvatskoj, ali za jači zamah ipak bi trebalo više pomoći i volje hrvatskih institucija.
Stoga Kukec vidi dobru priliku za to u projektu koji inicira Grad Zagreb za stvaranje nekoliko poduzetničkih centara i inkubatora na Zagrebačkom velesajmu u sklopu čega bi, kako kaže, rado vidjela i franšizni inkubator za koji Udruga ima razrađen projekt i koji bi pomogao poduzetnicima da izgrade svoje franšize te i na taj način rastu i izvoze.
Za to naravno trebaju podršku i gradskih i drugih institucija, za koje smatra da bi više trebale promovirati taj model poduzetništva, posebno u ovim kriznim vremenima kada je dosta ljudi bez posla.
Osim tog projekta, u planu aktivnosti Udruge je i organizacija 5. međunarodnog sajma franšiza-FIP i 8. međunarodnog franšiznog foruma koji će se 11. i 12. studenog ove godine održati u Zagrebu s ciljem jače informiranosti javnosti o mogućnostima koje pruža franšizno poslovanje, ali i poticanja poduzetnika za širenje i izvoz hrvatskih inovativnih poslovnih modela.
Što je franšizno poslovanje?
Za franšizno poslovanje Kukec ističe da je složeni odnos dvaju pravno neovisnih partnera-poduzetnika koji posluju, svatko za svoj račun i vlastiti rizik, i u kojem jedan partner na osnovu franšiznog ugovora daje drugoj strani pravo poslovanja pod njegovim imenom.
Taj prijenos prava se vrši putem osmišljene obuke i pripremljenog priručnika, uz prenošenje cjelokupnog znanja (know-that) i vještina (know-how) dotičnog poslovanja te prava i obaveza korištenja tehničkih i komercijalno-marketinških metoda poslovanja koje davatelj franšize stavlja na raspolaganje primatelju uz obvezu da slijedi zadane sustave poslovanja.
Sva su ta prava ustupljena za određenu financijsku naknadu.
