Ministarstvo je uložilo goleme napore da se pokrene obrazovna reforma po čitavoj vertikali – od predškolskog odgoja do visokog školstva, istaknuo je Fuchs na VII. konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", koja se održava u Zagrebu.

To, uz ostalo, uključuje dječje vrtiće i promjenu predškolskoga odgoja kako bi se ostvarila obvezatna predškolska nastava, uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnim školama te povećanje obuhvata djece koja upisuju gimnazijske programe.

U Hrvatskoj, rekao je ministar, 30 posto učenika upisuje gimnazije, dok je europski prosjek 45 posto. U tom se kontekstu, dodao je, provodi i reforma strukovnoga obrazovanja te se izrađuju potpuno novi programi i kurikuli za niz strukovnih programa.

Zakon o visokom obrazovanju i znanosti jedan je od ključnih

Jedan od ključnih zakona je Zakon o visokom obrazovanju i znanosti, koji bi trebao ući u javno savjetovanje, istaknuo je ministar. Taj je zakon dosad predstavljen Rektorskom zboru te je dobio njegovu punu potporu. Predstavljen je i svim sveučilištima osim zagrebačkoga, te su od njih dobili vrlo konstruktivne sugestije i prijedloge, od kojih će neki biti i ugrađeni u tekst zakona, rekao je.

Fuchs je naglasio da su istraživački i inovacijski rezultati Hrvatske znatno ispod prosjeka EU-a te dodao da se to očituje pretposljednjim mjestom po broju patenata po stanovniku, sa samo 4,8 prijava na milijun stanovnika, dok je europski prosjek 106,8. 

Hrvatska je treća najlošija država članica EU na Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju za 2020. godinu, napomenuo je ministar istaknuvši da ti pokazatelji upućuju na to da je potrebno poduzeti sveobuhvatne mjere koje bi vodile znatnom povećanju kapaciteta za inovacije i suradnju znanosti i industrije u istraživanju i razvoju.

Podsjetio je i da Hrvatska ima nepovoljan omjer financiranja i prosječne citiranosti po objavljenom znanstvenom radu. Nizak omjer citiranosti i financiranja u Hrvatskoj pokazuje da je ulaganje u istraživanje neučinkovito, ocijenio je.

Broj studenata u padu, raste broj zaposlenih na visokoškolskim ustanovama

Ministar Fuchs iznio je podatak da je u zadnjih pet godina broj studenata u Hrvatskoj pao za 16.000, odnosno za 8 posto, dok je istodobno na visokoškolskim ustanovama porastao broj zaposlenih za 6 posto. 

Na Sveučilištu u Zagrebu, primjerice, broj studenata pao je za 6 posto u posljednjih pet godina, što čini 4.500 studenata, a istodobno se povećao broj zaposlenog osoblja za 3 posto, što je više od 300 zaposlenika više te 40 novih studijskih programa, rekao je Fuchs.  

U okviru programskog financiranja visokih učilišta i instituta dio državnog financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja temelji se na učinku, odnosno na rezultatima rada ustanova, rekao je ministar i dodao kako to imaju sva europska sveučilišta. Na to smo se, istaknuo je, obvezali u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, te ako ne ispunimo taj kriterij, nećemo dobiti 7,5 milijardi kuna. 

Rektorima jedan mandat na šest godina, visoke škole postaju veleučilišta

Ministar je najavio još neke od novosti u Zakonu o visokom obrazovanju. Jedna od njih je i to da rektor javnoga sveučilišta ima jedan mandat na šest godina, uvodi se kontrola države u osnivanju novih visokih učilišta, a sveučilišta statutom propisuju unutarnje ustrojstvo.

Osim toga, visoke škole postaju veleučilišta, pojednostavljuje se i spaja postupak izbora u zvanje i na radno mjesto te se uvodi neograničen broj reizbora na radna mjesta, rad do 67 godine života, a do 70 godine života vlastitim sredstvima, najavio je.

Dodao je i da se uvodi digitalna diploma, obvezna javna objava doktorskog rada 30 dana prije obrane, nakon završetka diplomskog stručnog studija studenti stječu kvalifikaciju "stručni magistar", studenti u redovitom statusu ne mogu biti u radnom odnosu, a obvezno će biti i vođenje elektroničkih evidencija u sustavu.