Oporba je u četvrtak kritizirala prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost upozoravajući da Zaklada više neće za svoj rad odgovarati Saboru već Ministarstvu znanosti čime bi mogla pasti pod utjecaj politike dok su vladajući isticali da će se predloženim njezin rad poboljšati.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs podsjetio je da se zakon donosi jer je postojeća zakonska regulativa zastarjela i ne regulira sustav financiranja znanosti na način kako bi bio usklađen sa svim zahtjevima hrvatskog i europskog istraživačkog prostora. Uz to, postojeći zakon ne odgovara niti odredbama Zakona o zakladama.
"Cilj ovog zakona je jasnije definirati pravni status Zaklade te načine njezina djelovanja kroz povećanje kvalitete, transparentnosti, funkcionalnih znanstvenih projekata i programa te jasniju podjelu tijela Zaklade", istaknuo je.
Naveo je i da je Zaklada od 2002. do 2020. ostvarila 1,093 milijardi kuna prihoda od čega su 1,013 milijardi kuna sredstva iz državnog proračuna. Poručio je i da je ona tijekom 20 godina uložila milijardu kuna za financiranje 1260 znanstveno-istraživačkih projekata i 930 mladih istraživača doktoranata.
vezane vijesti
Oporba: Zaklada bi trebala biti neovisna od resornog ministarstva
Oporbeni klubovi i zastupnici tijekom rasprave upozoravali su na problem upravljanja Zakladom jer će, po zakonskom prijedlogu, osnivačka prava uime Republike Hrvatske ostvarivati Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrata) rekao je kako je to novost u odnosu na postojeći zakon jer se u njemu ne spominje nadležno ministarstvo već je Zaklada za svoj rad odgovarala Hrvatskom saboru. "Predloženo rješenje je loše, bilo bi puno bolje da Zaklada ostaje odgovorna Saboru i trebala bi biti neovisna od ministarstva", rekao je.
Smatra kako upravljanje nadležnog ministarstva na rad Zaklade treba biti minimalno tj. svedeno na infrastrukturno-logističko, a ne političko.
Damir Bakić (Klub zeleno-lijevog bloka) je kazao i da se u prijedlogu zakona zaobilazi Hrvatski sabor tako što će ključne akte donositi Upravni odbor uz prethodnu suglasnost ministarstva. "To je nedopustivi utjecaj politike na djelovanje Zaklade", poručio je.
I Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) istaknula je važnost neovisnosti Zaklade u njezinu radu poručivši da sustav znanosti i visokog obrazovanja mora biti nedvosmisleno odvojen od trenutne političke moći. Upozorila je kako je stanje s Hrvatskom zakladom za znanost vrlo loše te je navela i da je, po relevantnim istraživanjima, hrvatska znanstvena zajednica izrazito nezadovoljna kako Zaklada funkcionira, koliko transparentno dodjeljuje projekte te njezinom vizijom i ulogom u obrazovanju.
Dalija Orešković (klub zastupnika Centra i Glasa) rekla je kako se iz dosadašnjeg rada Zaklade može zaključiti da je manje-više služila interesima odabranih krugova bliskim interesnim ciljevima HDZ-a ,a ne samoj znanosti. Upozorila je da su sredstva, koja su bila namijenjena pojedinim projektima, bila dodjeljivana na temelju suspektnih kriterija i recenzija a na te odluke o dodjeli sredstava se nije moglo žaliti jer sustav žalbi nije bio ni predviđen po odredbama prethodnog zakona.
Na to je upozorio i Željko Lenart (Klub HSS-a i Radničke fronte) ocijenivši kako se Zakladom upravlja kao da je "nečija privatna prćija", a pri tome znanstvenici većinom šute jer znaju da će tako bolje proći u dodjeli sredstava.
Vesna Bedeković iz Kluba vladajućeg HDZ-a uvjeravala je da će predloženi zakon osuvremeniti i poboljšati rad Hrvatske zaklade za znanost, uskladiti ga sa Zakonom o zakladama te drugom zakonskom regulativom. "Zakon će poboljšati operativnost rada same Zaklade, a time njezinu učinkovitost kao i učinkovito kompetitivno financiranje znanstvenih projekata u Hrvatskoj", rekla je.
Sanja Radolović (Klub SDP) upozorila je na mali postotak doktoranata koji završe svoj studij jer, po izvješću Zaklade, od 660 doktoranata samo njih 60 doktorat privedu kraju. Uz to, rekla je, izuzetno je mali broj i patenata nastalih kao rezultat Zakladinih projekata. Tako, po izvješću, svega su tri patenta nastala, a doktoranti su sudjelovali u razvoju samo jednog patenta.
Radolović je upozorila i na prava suradnika, asistenata i postdoktoranata koji su zaposleni na velikom broju institucija, a mahom se radi o znanstvenim projektima financiranim iz Hrvatske zaklade za znanost, koji su, kako je rekla, tretirani kao drugorazredni zaposlenici.
