Budući da pandemija koronavirusa vrši pritisak na javne financije nekih zemalja u razvoju, ministri financija G20 u petak su se suglasili da je potrebna veća pomoć od sadašnjeg privremenog zamrzavanja otplate dugova, što će se produljiti do 30. lipnja 2021.

Od velikih zajmodavaca, uključujući Kinu, očekuje se da će slijediti zajedničke smjernice koje je usuglasio G20, a koje definiraju kako se dug koji se smatra neodrživim može smanjiti ili odgoditi njegova otplata.

Nevladine organizacije ocijenile su da je dogovor mogao biti i širi i obuhvatiti zemlje sa srednjim prihodima po stanovniku te da se moglo prisiliti privatne investitore da prihvate otpis duga.

Koronakriza je pogoršala gospodarske probleme najsiromašnijih zemalja, 50 posto kojih je sada u dužničkim poteškoćama ili im one prijete. Zambija je, primjerice, na rubu da prva u Africi proglasi bankrot zbog pandemije.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva kazala je prošli tjedan da samo afričkim državama nedostaje 345 milijardi američkih dolara do kraja 2023. za borbu s pandemijom i njezinim gospodarskim posljedicama.

„Računam na konstruktivni duh svih vas da ćete osigurati brzu i kooperativnu provedbu zajedničkog okvira, budući da nekoliko zemalja već traži restrukturiranje duga, ponajprije u Africi”, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire kolegama iz G20 na sastanku održanom putem video-veze.

Kina, na koju otpada 63 posto ukupnog duga koji su 2019. potraživale zemlje G20, nije sklona priznati potrebu otpisa ili smanjenja dugova.

Po novom okviru, zemlje zajmodavci pregovarat će zajedno sa zemljom dužnikom, koja će tražiti jednake uvjete i od privatnih zajmodavaca.

Shema se u velikoj mjeri oslanja na pravila koja je utvrdio Pariški klub, neformalna skupina pretežito bogatih zemalja osnovana 1956., koji je do sada bio jedini zajednički forum za pregovore o restrukturiranju dugova.

Ministri financija G20 navode u zajedničkoj izjavi da se novim okvirom želi omogućiti „lakše pravodobno i uređeno restrukturiranje dugova” za zemlje koje dolaze u obzir za zamrzavanje otplate dugova uvedenog u travnju, ali koje je uključivalo samo privatne zajmodavce na dobrovoljnoj osnovi.

„Od sada, sve zainteresirane strane moraju provoditi zajednički okvir. Transparentnost duga iznimno je važna”, rekao je novinarima japanski ministar financija Taro Aso nakon sastanka, opisavši dogovor kao „povijesni”.

Novi okvir zahtijeva sudjelovanje svih javnih zajmodavaca, nakon što se Kina našla na meti kritika partnera iz G20 jer nije uključila dugove koje potražuju njezine države banke.

Oprezan u pogledu otpisa dugova, Peking je definirao državnu Kinesku razvojnu banku kao privatnu instituciju, opirući se pozivima za punim sudjelovanjem u otpisu duga.

Prema je Kina potpisala okvir, ne zna se kako će provesti mjere, rekao je izvor upoznat s pregovorima za Reuters.

Tim Jones, politički direktor međunarodne koalicije Jubilarna dužnička kampanja, koja se bori protiv dužničkog ropstva, ocijenio je u priopćenju da dogovor G20 dopušta, ali ne potiče na otpis dugova, te da ne predviđa uspostavu mehanizma koji bi prisilio privatni sektor na sudjelovanje.

„Ovaj dogovor daleko je slabiji od onoga što je potrebno za rješavanje vala dužničkih kriza u siromašnim zemljama”, ocijenio je.

Eric LeCompte, savjetnik UN-a za dugove i izvršni direktor Jubilarne mreže SAD-a, ocijenio je da je uključivanje privatnih zajmodavaca značajan korak, ali i kritizirao G20 jer nije uspio uključiti zemlje sa srednjim primanjima.

„Nažalost, zemlje sa srednjim primanjima koje će se suočiti s nekim od najvećih porasta siromaštva zbog krize, isključene su iz ovog procesa”, rekao je.

Pariški klub, koji organizira francusko ministarstvo financija, i zemlje G20 dogovorili su prošli mjesec da će produljiti ovogodišnje zamrzavanje dugova po kojem su odgodile otplatu pet milijardi dolara duga kako bi pomogle najsiromašnijim zemljama u svijetu.

Čelnici G20 trebali bi usvojiti zajednički okvir za restrukturiranje državnih dugova na virtualnom samitu idući tjedan.