Šef Nacionalnog foruma Nikica Gabrić oglasio se priopćenjem u kojem pita što je predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odgovorio u pismu Vladimiru Putinu i koji je uopće hrvatski stav prema ukrajinskoj krizi
Uz tvrdnje da hrvatska javnost ne zna baš ništa o politici koju Hrvatska vodi u Bruxellesu, Nikica Gabrić podsjeća da je među premijerima koji su dobili Putinovo pismo i hrvatski premijer Zoran Milanović.
'I koji su odgovor Banski dvori dali svojoj javnosti? Do danas nikakav! Jer poruka da će premijer odgovoriti Putinu nije odgovor! Građani bi zasigurno željeli znati što će mu odgovoriti, koje su hrvatske opcije, koliko bi eventualno plaćanje dijela ukrajinskog duga Rusiji stajalo Hrvatsku i, na koncu, kako bi bilo u hrvatskim domovima da zima nije upravo prošla?', piše Gabrić.
Kaže i da odgovorna vlast na takva pitanja mora odgovoriti odmah, i to što konkretnije, a ne ostavljati dojam da taj problem nije prioritet jer, eto, više nije zima.
Gabrić tvrdi da se pričom o LNG terminalu samo 'baca prašina u oči jer to ne rješava akutni problem, a radi se o projektu teškom milijardu eura, za koji se još ne znaju izvori financiranja i rokovi izgradnje'.
Nositelj liste br. 12 za Europski parlament Nikica Gabrić pita se i kakva je uopće hrvatska politika spram ukrajinske krize.
'Ne bi li bilo potrebno znati kakva su promišljanja vladajuće hrvatske politike u pogledu rješavanja krize u Ukrajini, koja se iz dana u dan usložnjava? Na granici s tom državom raspoređeno je oko 40.000 ruskih vojnika, opremljenih borbenim zrakoplovima, tenkovima, topništvom… Računa se da je uz tu granicu još i dvadesetak tisuća ilegalnih ruskih vojnika. Dakle nimalo bezazlena situacija. Kao članica NATO-a, Hrvatska sutra može biti pozvana da pošalje svoje vojnike na teren u Ukrajinu. Najlakše je reći da se takve stvari rješavaju u okviru EU i NATO-a. Točno, ali ima li Hrvatska neke prijedloge ili se tek priklanja idejama velikih članica? Ima li inicijativu, i ako ima, na što se odnosi? Na ove stvari ukazujem kako bi građanima bilo jasno da članstvo u EU znači da krize i problemi, koji se pojavljuju tisućama kilometara daleko, nisu tuđa, nego naša, hrvatska stvar. I moramo biti uvjereni u to da naši politički predstavnici znaju što rade i da za probleme poput moguće plinske krize imaju alternativna rješenja', zaključuje Gabrić.
