Arhivskim dokumentima i jednim filmom Beograd želi od krivnje očistiti svoga nacionalnog heroja, piše Die Welt povodom ove godine u kojoj se obilježava stogodišnjica atentata na austrougarskog prijestolonasljednika i početka Prvog svjetskog rata. Die Welt pojašnjava da je prikaz povjesničara s Cambridgea, Christophera Clarka, u njegovoj knjizi 'Sleepwalker' (Mjesečar) uzbudio duhove u javnosti u Srbiji:

'U Srbiji ne žele prihvatiti Clarkovu tezu da je atentat srpskih nacionalista na austrougarskog prestolonasljednika i njegovu suprugu u Sarajevu krajem lipnja 1914. usporediv s terorizmom tipa Al Kaide. Ne samo odgovorni u državi i u vladi žele se i dalje pridržavati stava da se u slučaju atentatora Gavrila Principa i njegovih pomagača iz Crne ruke, koji su sudjelovali u uroti, radilo o borcima za slobodu. Sada imaju i angažiranu podršku poznatih kulturnjaka. Tako je srpsko-bosanski redatelj Emir Kusturica najavio da će 'cijelu istinu' prikazati u dokumentarnom filmu. Istovremeno je predstavio dokument iz beogradskog državnog arhiva koji bi Srbiju trebao oprati od svih optužbi. Radi se o pismu tadašnjeg bečkog vojnog guvernera u Bosni i Hercegovini, Oskara Potioreka, upućenom ministru financija Leonu Bilinskom', prenosi Deutsche Welle

Die Welt prenosi izjave srpskih povjesničara da se upravo tim pismom dokazuje da je Habsburška Monarhija već godinu dana prije početka rata planirala vojni sukob, kao i da je to pismo dosad prešućivano od svih 'revizionističkih povjesničara', jer inače, kako prenosi Die Welt, 'izazivanje svjetskog rata ne bi mogli prebaciti na Srbiju i Rusiju'.

Povjesničar Clark međutim u svojoj knjizi ne okrivljuje izričito Srbiju za Prvi svjetski rat, već kao odgovorne za početak rata navodi sve tadašnje sile, dodaje Die Welt. List navodi i da sadržaj pisma austrijskog vojnog dužnosnika ne obećava ono što tvrdi Kusturica: 'Bečki vojni guverner doduše govori o 'neizbježnom ratu za nekoliko godina' i da se 'Srbiju nikad ne može prihvatiti kao pouzdanog prijatelja', jer će ta zemlja 'u svakom budućem ratu otvoreno i žestoko boriti se na strani naših neprijatelja'. Ali bi se Srbiju 'trebalo učiniti bezopasnom tako što bi Monarhija makar s tom zemljom sklopila trgovački, carinski i vojni ugovor', predlaže u pismu austrijski časnik. Takvi prijedlozi međutim nisu imali veliko značenje. Oni su samo odražavali raspoloženje koje je tada pokretalo bečku politiku.'

Die Welt dodaje da srpski povjesničari prijete bojkotom međunarodnog simpozija u Sarajevu koji se organizira povodom obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. 'Tako atentat u Sarajevu postaje test izdržljivosti za spremnost da se Prvi svjetski rat shvati kao europsku tragediju, a ne kao borbeno polje nacionalne povijesti', zaključuje Die Welt.