'Hrvatska je jedina zemlja koja nije odala počast žrtvi komunizma. Mi znamo da postoji oko 900 lokaliteta s tim žrtvama, no ne znamo koliko ih je, ali smo obavezni i prema sebi i prema Europskoj uniji da obilježimo te grobove. Ovaj zakon ne politizira žrtvu, nije bitno je li žrtva zarobljeni vojnik, civil, žena, dijete. Mi ne ulazimo u to jesu li žrtve bile naoružane i jesu li to bili odmetnuti križari', poručio je predlagatelj zakona, HDZ-ovac Andrija Hebrang

Pojasnio je da je temelj budućeg zakona osnivanje posebnog ureda koji bi istraživao jame, no žrtve iz grobnice ne bi se ekshumirale i identificirale, nego bi se samo postavila oznaka na grobnicu. Prema prijedlogu tog zakona, za prvu godinu rada tog ureda predviđeno je osam milijuna kuna.

Član Odbora, SDP-ovac Ranko Ostojić složio se da svaki zločin zaslužuje osudu i kaznu. 'Ne slažem se da se samo označe grobišta, nego treba nastaviti posao na ekshumaciji i identifikaciji. To treba napraviti prema potomcima onih koji se nalaze u tim grobnicama. Kako bi bilo da kažemo obiteljima poginulih branitelja iz Domovinskog rata da ćemo grobnice samo obilježiti, no da nećemo identificirati tko se u njima nalazi', kazao je Ostojić

Hebrang mu je poručio da je to gotovo nemoguće napraviti jer nakon 60 ili 65 godina više nema usporednih DNK uzoraka, navevši pritom primjer više od tisuću žrtava koje su pronađene na Maclju početkom devedesetih i koje upravo zbog tog razloga godinama nisu mogli identificirati.

Najveća se rasprava ipak vodila oko slučaja Purda, koji je spomenuo vanjski član Branko Borković - Mladi Jastreb

'Mi padamo na testu pravne države. DORH se bavi nama, a ne onima koji su radili zločine nad nama. Ispitivanje Purde u Zenici direktan je primjer toga da zločinac ponovno terorizira žrtvu, uz dopuštenje hrvatskih vlasti. Gdje ja to živim? Je li ovo Orwell ili put u nacističku Njemačku? Mi kao žrtve moramo dokazivati svoju nevinost, a DORH to dopušta. Vrijeme je i da vi na Odboru dignete glas i da preispitate sustav rada DORH-a', kazao je Borković.

Osvrnuo se pritom i na odgovor premijerke Kosor braniteljima koji su prosvjedovali u Grubišnom Polju u nedjelju.

'Čujemo da je netko nekome davao respektabilne mirovine. Ja sam mislio da Hrvatski sabor donosi zakone, a ne gospođa premijerka. Ja sam mislio da Hrvatska ima svoj mirovinski sustav, a ne da ona privatno dijeli, valjda ima svoj privatni mirovinski sustav, i na taj način dodatno vrijeđa dostojanstvo onih koji su bili žrtve ratnih zločina', rekao je Borković

Iako je izrazio zabrinutost zbog onoga što se događa Purdi, u obranu premijerke Kosor stao je HDZ-ovac Josip Đakić, poručivši da se može reći da je ona pripremila sve vezano uz braniteljske mirovine jer je tada bila ministrica branitelja.

'Samo pravnim postupcima dokazivanja nevinosti možemo pokazati da smo pravna država. Vlada radi sve da bi pomogla Purdi i Mariću, bilo materijalno, bilo pravno', rekao je Đakić, zapitavši se, doduše, je li DORH učinio dovoljno po pitanju srpskih zločinaca koji se slobodno šeću Hrvatskom.

Borkoviću je replicirao i SDP-ovac Ostojić. 'Ne bismo smjeli srpske tužitelje i beogradski sud za ratne zločine nazivati zločincima', rekao je Ostojić, no Mladi Jastreb mu je poručio da ih 'naziva zločincima jer su uopće podigli optužnice na osnovi priznanja iz koncentracijskih logora'.

Odbor je na kraju jednoglasno zaključio da jedino što trenutno mogu napraviti jest zatražiti od Ministarstva pravosuđa i Ministarstva branitelja te DORH-a da im dostave izvještaje o slučaju Purda i Marić, ali i o drugim braniteljima koji bi se eventualno mogli naći na srpskim optužnicama. S obzirom da je Odbor to već zatražio prije dva tjedna, no odgovor nije dobio, ovaj put je odlučeno da se pošalje požurnica.