Punih godinu dana on je ministar zaštite okoliša, a prije pola godine - na prijelazu iz Oreškovićeve u Plenkovićevu vladu - teatralno mu je dodana još i energetika pa je stvoren megaresor za koji se najavljivalo da će biti drugi najveći i najmoćniji u Banskim dvorima, odmah iza Butkovićeva prometa. No čovjek koji je prije samo nekoliko mjeseci bio u središtu obračuna koalicijskih partnera jer je svojim Planom gospodarenja otpadom iziritirao 'otpadne lobije i mafiju' najednom je gotovo nestao iz javnosti. Zbilja, gdje je Slaven Dobrović?
Tu i tamo možemo ga čuti kako objašnjava što će se dogoditi s cijenom plina za kućanstva, a nedavne gafove s 'poskupljenjem koje je ustvari pojeftinjenje' struje nećemo tako lako zaboraviti. Otpad je najednom nestao iz žiže javnog interesa, a energetika kao da nije Dobrovićev posao, pa je donedavni glavni junak u hipu ispario s naslovnica i udarnih vijesti.
'Izgubio se u 'korektnom partnerstvu' HDZ-a i Mosta, odnosno čim se počela ostvarivati najava Andreja Plenkovića da će on biti premijer i donositi odluke te da neće dopustiti nikom drugom da mu upravlja vladom', smatra komunikacijski stručnjak Krešimir Macan. Po njemu, sve ide prema tome da Plenković dugoročno zaokruži Most, odnosno stavi ga u ulogu manjeg partnera bez natprosječno velike moći ucjenjivanja - a to će se do kraja izvesti nakon lokalnih izbora u svibnju.
vezane vijesti
'Premijer je shvatio da će, što im prije uvali puno posla, to prije oni izgorjeti - pa sada vidimo da se Ivanu Kovačiću ništa ne događa s reformom javne uprave, kao ni Anti Šprlji s pravosuđem, nema izmjena Ovršnog zakona, a u energetici se događaju svađe i teški kompromisi. A u Dobrovićevu resoru, odnosno energetici, glavnu riječ ionako ima Martina Dalić', objašnjava Macan.
Slaven Dobrović (50) jedan je od frontmena i zaštitnih lica Mosta. Izvukli su ga na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao respektabilnog stručnjaka za zaštitu okoliša, posebno na području voda i gospodarenja otpadom. Rođen u Zadru, otac čak sedmero djece, osim teoretskim studijama, stručnu karijeru gradio je i konkretnim angažmanom na čak sedamdesetak komunalnih projekata diljem Hrvatske, između ostalog, na odvojenom prikupljanju otpada na Krku - što će kasnije koristiti kao lajtmotiv snažnog zagovaranja načela nultog otpada (zero waste). Odnosno, potpuno kružnog gospodarenja u kojemu od otpada ne na koncu ne preostaje ni 'o'.
Premda, istinu za volju, treba kazati da ovaj princip još nigdje u svijetu nije do kraja proveden i da se prije radi o načinu razmišljanja, stremljenju, a manje o potpunoj pobjedi nad zakonima fizike. Na Krku je, recimo, postotak odvojenog otpada nakon punih deset godina angažmana cijele zajednice - od gradonačelnika do teta u vrtiću, od vlasnika kafića i noćnih klubova do lokalnog svećenika - jedva dosegnuo pedesetak posto. A ministar zaštite okoliša smatra da cijela Hrvatska može dosegnuti taj cilj već za koju godinu.
'On je zbilja idealist i bilo nam je iznimno stalo izboriti se za njega i njegovu viziju u trenutku kada je bio pod napadima HDZ-a zbog Plana gospodarenja otpadom. Sada smo možda ipak svjesni toga da on ima i neke nedostatke, prije svega manjkavo znanje o procedurama i funkcioniranju državnog aparata. O zaštiti okoliša zna sve, ali je još uvijek natprosječno neiskusan', kazao je za tportal jedan od viđenijih članova Mosta, dakako pod uvjetom da ga ne imenujemo.
Njegovi suradnici neslužbeno će ga opisati kao 'ekoaktivista u odijelu ministra', a i potpisani novinar imao je priliku uvjeriti se u to: u doba najžešćih polemika oko splitskog odlagališta Karepovac i planiranog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, Dobrović je organizirao briefing za nekolicinu splitskih novinara. Višesatni razgovor započeo je tako što je na ploči crtao hodograme i pričao o zdravom medu i ulju koje iz kamiona za smeće curi po cestama, a završio tako što su novinari njemu nacrtali zašto ne postoji ni teoretska šansa da se originalni plan ostvari. Pogotovo nakon što je ovaj pokazao zavidan manjak znanja o pojmovima poput 'Generalni urbanistički plan' i 'upravni spor', ili lakonski najavljivao 'mišljenje ministarstva u našu korist, jer ministarstvo je naše' - da bi ga upravo kolega ministar Lovro Kuščević demantirao već sutradan.
Uglavnom, u to doba, početkom ove godine, Slavenu Dobroviću omaknuo se valjda jedini baš ozbiljan gaf: nakon što su ga zagovornici suprotnih tehnologija optužili da favorizira samo jednu tvrtku, Tehnix - koji jedini proizvodi tehnologiju što ju je namjeravao na brzinu postaviti usred Splita, odgovorio je s legendarnim: 'A tko se može naljutiti da promoviram hrvatsku firmu?'
Upravo onu s kojom je surađivao na projektima prije nego što je postao ministar, no dobro.
Na splitskom slučaju, odnosno na Karepovcu i Lećevici, zbio se ozbiljan okršaj HDZ-a i Mosta u kojemu je Dobrović na koncu ipak morao reterirati. Ovih dana započela je sanacija splitskog odlagališta, a i dodatna trasiranja pokazala su da Lećevica ne utječe na pitku vodu kojom se opskrbljuju Split i okolica pa je za očekivati da se ostvari projekt koji su HDZ-ovci maksimalno prilagodili ministrovoj viziji zero wastea. Ali ne i potpuno, jer bi u tom slučaju po istoj logici, zbog pčela i meda, bila zabranjena apsolutno sva gradnja na većem dijelu splitske županije. Pitanje je samo - hoće li Dobrović pronaći novi razlog za inzistiranje na vlastitoj tvrdoglavosti koja je u političkim kuloarima već poprimila legendarne razmjere.
Ako u početku možda i nije bilo jasno zašto je Most inzistirao na resoru energetike, a onda mirne duše prepustio da u pitanjima poput Ine ili Petrokemije glavnu riječ ima Martina Dalić uz konačni politički blagoslov Bože Petrova, iz samog Mosta danas će neslužbeno objasniti da je tako - praktičnije. No na području zaštite okoliša i dalje očekuju velik Dobrovićev angažman i s dozom strepnje čekaju primjedbe na Plan gospodarenja otpadom, za koji su se politički krvavo izborili.
'Moglo bi se pokazati da je ambiciozan i teoretski sjajan, ali neprovediv', kazat će isti izvor iz Mosta, ne želeći potvrditi neslužbene informacije o tome da su primjedbe Europske komisije već stigle u Zagreb. Priča će već nekako pronaći put do javnosti.
Za dojam o rezultatima Slavena Dobrovića upitali smo i njegova prethodnika Mihaela Zmajlovića - ministra kojega nije bio glas 'radikalnog ekoaktivista', ali bogme mu se nije pripisivao ni velik radni elan.
'Evidentno je da nije napravio ništa, pa čak ni kakav zakonski prijedlog. Zaustavljene su reforme sustava procjene utjecaja na okoliš, nema Zakona o otpadu, otkazane su nacionalne kampanje i informiranje o gospodarenju otpadom... Apsolutna stagnacija i blokada', spremno kaže Zmajlović, koji također predviđa 'debakl Plana gospodarenja otpadom'.
'Prošla je godina bila bačena, a to će se dogoditi i s ovom. Gdje su natječaji za reciklažna dvorišta i opremu, najavljivani još u siječnju? Zašto su zaustavljene velike investicije poput Brijuna, zašto više nema subvencija za električna vozila, što je s planom energetske obnove kuća?' nabraja bivši ministar.
I Zmajlović će se složiti da Hrvatska ima ozbiljan problem s otpadom, pa će između redaka čak priznati da je Dobrovićeva vizija zero-wastea kvalitetna - ali dozlaboga nerealna, beskrajno utopijska.
Zato je, sva je prilika, posljednjih mjeseci on bačen u sjenu.
