Malo je Hrvata suzu pustilo nakon što nas je konačno napustila 2013. Prošle godine bilo je malo stvari koje nisu padale. Mladi su se iseljavali, a i broj ličkih medvjeda navodno je opao. Padao je BDP, industrijska proizvodnja i javna potrošnja. Na raznim mjernim ljestvicama stanja u državama svijeta neumitno smo klizili u poretku. Samo letimičan i selektivan pogled na plasmane otkriva sav užas stanja u državi
Prema predviđanjima slovenskog ekonomista Tina Kračuna iz ljubljanskog Instituta za strateška rješenja (ISR), u četiri godine krize Hrvatska je izgubila čak deset godina razvoja, a stupanj razvoja prije krizne 2008. postići će tek 2020. godine. Prema istraživanju agencije Gfk, u sljedećih godinu dana više od polovice hrvatskih građana (53 posto) neće biti u mogućnosti štedjeti novac.
Na ljestvici globalne konkurentnosti nalazimo se između Bocvane i Rumunjske na dobrom, solidnom 81. mjestu, da parafraziramo legendarne sarajevske Nadrealiste, a prema uvjetima poslovanja tek smo 89. na svijetu. Kako je pokazalo istraživanje globalne konkurentnosti objavljeno u rujnu, muči nas neefikasna javna uprava, visoki porezi i druga davanja i nejasna strategija razvoja.
Hrvatska je 2013. 'pala' i na listi ICT konkurentnosti. U 2013., nalazili smo se na 51. poziciji od 144 zemlje prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, a u godini prije na 45. mjestu.
Unatoč tome što je Hrvatska u odnosu na prošlu godinu napredovala za pet mjesta te se ove godine nalazi na 57. mjestu Indeksa percepcije korupcije (IPK), taj je pomak u borbi protiv korupcije i dalje ispod prosjeka Europske unije.
Na prvi pogled jasno je da Hrvati nisu sretan narod; skloni smo gunđanju, željeli bismo bolje, ali da nam netko drugi to omogući, jer su rijetki masovni izljevi revolta na ulicama zbog socijalnog stanja.
Prema 'Izvješću o sreći', točnije, '2013 World Happiness Reportu', u koje je bilo uključeno 156 zemalja i koje je proveo ugledni Earth Institute New York Columbia University, po UN-ovoj narudžbi Hrvatska je na 58. mjestu, daleko iza najsretnijih Danaca.
Cvijeće ne cvate ni na sveučilištima prema istraživanju australskog sveučilišnog udruženja Universitas 21; prema više je kriterija ocijenilo razinu kvalitete fakultetskog obrazovanja u 50 zemalja diljem svijeta. Hrvatska je zauzela nisko 44. mjesto, a ispred nas su se našle primjerice Srbija, Bugarska, Rumunjska te Slovenija koja je zauzela 23. mjesto. Na tablici promašenih država na začelju smo razvijenog svijeta i opasno smo se približili zoni nestabilnosti.
Jedino smo prema istraživanju poznatog proizvođača prezervativa Durexa uvijek pri vrhu ljestvice pa se jasno može izvući zaključak što nam jedino prestaje s obzirom na cjelokupnu situaciju.
