Dok su Francuzi toliko rigidni da tamošnji koncesionari moraju gledati koliko mobilijara odnosno opreme smiju staviti na plažu, a koliko je mora ostati otvoreno za opću upotrebu, u Hrvatskoj nema preciznih propisa o morskim plažama kroz koje javnost najjednostavnije percipira pomorsko dobro.

Do podataka o tome koliko je onih na koje se može bez ulaznice ne može se doći, a u Hrvatskoj turističkoj zajednici odgovaraju da ih nemaju jer o tome i koncesijama odlučuju jedinice lokalne samouprave odnosno županije. Tako primjerice na području Zadarske županije ima 290 plaža, a ulaznica se naplaćuje na njih sedam.

Na zadarskom području naplaćuje se ulaz na plaže Falkensteinerovih hotela u Boriku, Punti Skali u Petrčanima, Pinija Beachu u Pakoštanima te Crvenoj luci Biograda na Moru.

'Mislim da je cijena oko 20 ili 25 kuna što se tiče Crvene luke, a to je po meni katastrofa. Domicilnom stanovništvu, primjerice četveročlanoj obitelji, potrebno je sto kuna da bi otišla na kupanje. Takvim cijenama žele stvoriti ekskluzivu za svoje goste. Mislim da bi trebala postojati neka popularna cijena od pet kuna ili tako nešto, a nikako 20 ili 25', smatra zadarski gradski vijećnik Marko Pupić Bakrač.

Na kolegiju župana Stipe Zrilića 5. srpnja je jednoglasno odbijen prijedlog Turističkog naselja Pine Beach u Pakoštanima kojim bi se povisile cijene ulaznica na plažu, i to tako da cijena ulaznice za odraslu osobu stoji 45 kuna, a za dijete do 12 godina 20 kuna.

'Od koncesionara smo taj zahtjev zaprimili 4. svibnja. U njemu navode da se povišenje cijena traži zbog specifične, all inclusive usluge koju se mogu pružiti onim gostima koji su smješteni u samom naselju. Tako bi u cijenu ulaznice, pored sportskog i animacijskog sadržaja koji je gostima na raspolaganju, uključili najam ležaljki te korištenje sportskih aktivnosti s rekvizitima: odbojka na pijesku, aquapark, malonogometni teren s umjetnom travom te animacijski program na plaži', objasnio je pročelnik županijskog Odjela za more i turizam Krešimir Laštro za Zadarski.hr.

Cijena ulaznice na Pine Beach, naime, naplaćuje se od ljeta 2009. te iznosi 30 kuna za odraslu osobu i 15 kuna za dijete do 12 godina.

Dubrovačko područje

Na dubrovačkom području pak nije zaživjela praksa naplate ulaza na plaže, bez obzira radi li se o gradskima ili hotelskima. Jedna od najvećih dubrovačkih plaža Copacabana smještena je na sjevernoj strani poluotoka Lapad, u turističko-stambenom naselju Babin kuk. Ova šljunčana plaža jedna je od najvećih i najpopularnijih za sve generacije kupača, a more je plitko i prikladno posebno za djecu. Od sadržaja koji se naplaćuju, Copacabana nudi mogućnost iznajmljivanja ležaljki i suncobrana. Također gosti imaju mogućnost uživanja u različitim sportskim aktivnostima kao što su skijanje na vodi, kajaci, jet-ski, banana, kanui, pedaline te letenje padobranom.

Na dubrovačkom području na gotovo svim hotelskim plažama (riječ je o hotelima najviše kategorije, s 4 i 5 zvjezdica) dopušten je pristup građanima iako na većini njih postoji hotelsko osiguranje koje nastoji sačuvati dio plaže na kojoj su hotelske ležaljke (i eventualno suncobrani) za njihove goste.

U blizini Starog grada nalazi se plaža Banje, s koje pogled puca na gradske zidine, a ona gostima u jednom svom dijelu nudi sadržaje koji se naplaćuju, prepoznatljive po udobnim ležaljkama s raskošnim baldahinom kao zaštitom od sunca. Drugi dio plaže ne nudi nikakve sadržaje, već samo prostor za ručnike.

Za one koji se odluče okupati u Mrtvom moru na otočiću Lokrumu taj će ih gušt koštati 100 kuna, a u cijenu je uključen prijevoz brodom. Zanimljivo je istaknuti da je turiste to lani koštalo 70 kuna. Također je zanimljivo istaknuti kako je domaćim penzićima dolazak na Lokrum besplatan, a lokalce će koštati tek 10 kuna uz predočenje pokaza javnog dubrovačkog prijevoza. Lokrum je omiljeno izletište jer je riječ o posebnom rezervatu šumske vegetacije pod zaštitom UNESCO-a. U lokrumskom botaničkom vrtu može se vidjeti zanimljiva zbirka eukaliptusa i kaktusa te šuma i prekrasni vrtovi.

Premda bi po slovu zakona teoretski on mogao zauzeti kompletnu: koncesija, naime, uključuje i mogućnost 'stavljanja izvan opće upotrebe', no u samom Splitu zbog senzibiliziranosti javnosti teško da bi takav pothvat prošao. Od ukupno 66,67 kilometara razvijene obale na području grada, od čega 18 kilometara otpada na otok Čiovo, ulaz se simbolično naplaćuje jedino na betonsko kupalište u sklopu hotela Jadran na Zvončacu.

No, s druge strane, treba priznati da na samoj obali često vlada potpuni nered: zbog preklapanja nadležnosti veliki broj gradskih plaža uopće nema koncesionara, neke od njih nagrizene su bespravnom gradnjom, a gradonačelnik Ivo Baldasar nije uspio u svojim višegodišnjim zahtjevima da se izmjenama zakona velikim gradovima konačno prenese ovlast nad njihovim vlastitim pomorskim dobrom.

Trenutno Županija izdaje koncesije, no u tome je poprilično troma, dok Grad Split preko svoje tvrke Splitska obala barem donekle održava dio plaža koje nemaju upravitelja. Poseban slučaj je plato Žnjan, 200 tisuća kvadrata površine otete moru prilikom dolaska pape Ivana Pavla Drugog: ondje čak nije provedeno ni uknjiženje, pa se ne zna ni vlasnik, a u međuvremenu Grad Split izdaje tek privremena jednogodišnja koncesijska odobrenja koja malo tko poštuje, što je rezultiralo općim komunalnim kaosom i devastiranjem jednog od najvrjednijih gradskih resursa.

Koliko košta kupanje u neluksuznoj Crikvenici?

U odnosu na zadarsko i hvarsko područje, cijena ulaznica za Gradsko kupalište u Crikvenici čini se povoljnom. Naime, ulaznice se naplaćuju od 1. lipnja do 15. rujna. Dnevna ulaznica za djecu do tri godine se ne naplaćuje, do njihove 14. godine košta osam kuna, a za odrasle 15 kuna. Popust za grupe s više od 35 osoba iznosi 20 posto. To je prirodna plaža koja se proteklih desetljeća mijenjala pod utjecajem valova i morskih struja. Kopneni dio je dijelom nasipan finim pijeskom i morskim šljunkom dok se morski dio odlikuje plitkim morem sa sitnim zlatnožutim pijeskom. Plažom upravlja gradsko poduzeće Eko - Murvica.'Ne postoji nikakav posebni registar plaža, niti kategorizacije, zbog čega imamo podnormiranost koju bi budući zakon mogao riješiti', govori za tportal kapetan duge plovidbe Branko Kundih koji godinama uređuje specijalizirani portal pomorskodobro.com.

Iako s ponosom ističemo kako smo turistička zemlja, manje je poznato to da se pitanjem morskih plaža bavi pravilnik star 21 godinu. S plažama i pomorskim dobrom i druge morske zemlje imaju sličnih problema, ali su u tom poslu otišle puno dalje nego mi.

435093,432414,429084 ,423264 Kakvi su nam zakoni?

'I Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama se donosi već deset godina. Oko 60 izmjena je bilo u proceduri Vlade. To su toliki prijepori, a plaža je samo jedan segment, jer je riječ i o lukama, brodogradilištima', objašnjava ovaj stručnjak te najgorim smatra kada postoji određeni prostor na kojemu ne postoje jasna pravila igre.

Zbog toga, smatra on, dolazi do velikih improvizacija u sustavu koji otvara niz pitanja. Već ranije je istaknuo kako Zakon o pomorskom dobru definira 'da opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se njime ima pravo svatko služiti', odnosno kako ono treba biti svima dostupno, ali istovremeno propisuje da se na osnovi koncesije dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno može isključiti iz opće upotrebe i dati na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta.

Dok se naplata ulaska na plaže ne spominje zakonom, prisutna je u Uredbi o postupku davanja koncesije nad pomorskim dobrom, a visina se pak određuje ovisno o kvadraturi zauzetog pomorskog dobra, u ovom slučaju plaže, što je fiksni dio cijene, i o postotku od prihoda koji korisnik koncesije ostvaruje na plaži.

Treba evidentirati kakve sve vrste plaža imamo

'Plaže bi se trebale razvrstati i dati jasne nadležnosti. Primjerice, postoje plaže posebne namjene koje kod nas uopće ne postoje, a de facto u stvarnosti postoje. Imate plaže za djecu, za pse, za invalide i sve to treba normirati. No kod nas je prisutna improvizacija pa je ponegdje lokalna samouprava dobro i primjereno riješila problem, a negdje opet postoje sukobi upravo zbog te velike podnormiranosti', ukazuje Kundih.