Novija hrvatska povijest još je dobrim dijelom zakopana, ne u depoima Hrvatskog državnog arhiva, već po garažama, podrumima i sefovima sudionika te iste povijesti i njihovih nasljednika, bilo obiteljskih, bilo političkih. U Hrvatskoj je dobivanje na uvid dokumenata iz bivše države proces koji iziskuje mnogo živaca i još više vremena. U to su se uvjerili i odvjetnici Gizele Đureković, supruge ubijenog Stjepana Đurekovića. Nakon višemjesečnog čekanja da SDP da svoju suglasnost za otvaranje tajnih dokumenata, tj. zapisnika sa sjednica Predsjedništva CK SKH, odvjetnički ured Pavlović & Pavlović dobio je tek polovičnu građu. Gdje su ostali zapisnici i kako je građa Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske stizala u Hrvatski državni arhiv?
Odvjetnik Siniša Pavlović rekao je da su izvršili uvid i pretragu glavnine dokumenata nastalih djelovanjem CK SKH i Predsjedništva tog tijela za razdoblje od 1982. do 1984. U tom je periodu održana 141 sjednica predsjedništva CK SKH dok je u Hrvatskom državnom arhivu dokumentacija za ukupno 76 sjednica, rekao je Pavlović.
Naglasio je da je primarna cenzura učinjena u trenutku nastanka jer postoje zabilješke da su dokumenti, zapisnici i magnetofonske vrpce sa snimljenim raspravama predani tadašnjem predsjedniku predsjedništva CK SKH i odložene u njegov osobni sef. Smatra da je sekundarna cenzura obavljena naknadno i to tako da je iz građe maknut dio dokumentacije prilikom predaje u Hrvatski državni arhiv.
A ova građa je u HDA stigla iz dva izvora: gradivo CK SKH je službeno prije raspada Jugoslavije bilo predavano Arhivu za historiju radničkog pokreta, a ovaj je arhiv pripojen Hrvatskom državnom arhivu 1995.
Drugi dio građe čuvao je SDP, pravni slijednik Saveza komunista Hrvatske. Građa je od njih u HDA stigla također 1995, a dio 2008, prisjeća se ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, dr.sc. Vlatka Lemić. Uz to je tijekom godina 'kapala' i manja količina spisa.
'Imamo 28 kilometara građe. Samo na Centralni komitet otpada 14 tisuća kutija, tj. kilometar i 400 metara.'
Citat
Lemić naglašava da je građa koja je bila čuvana u Arhivu za historiju radničkog pokreta bila posve sređena, za razliku od građe koju su dobili od SDP-a. 'Kada preuzimamo gradivo, postoji primopredajni zapisnik. Nažalost stanje je takvo da je u zadnjih 50 godina gradivo dolazilo u svakakvim stanjima, u vrećama, sa smetlišta - nije uvijek bilo popisano', kaže Lemić za tportal. S takvom, nesređenom građom arhivisti imaju puno posla. 'Trebaju godine da se to sredi', kaže Lemić.
Pavlović tvrdi da građa koja nedostaje nije među 'nesređenom' građom, nego da zapisnici sa sjednica kojih nema doista nisu ni fizički stigli do Hrvatskog državnog arhiva. 'Arhiv ima obavezu provjeravati je li gradivo cjelovito, kako je čuvano kod stvaratelja, a kada naši arhivisti izađu na teren, ne mogu znati je li to sve ili je netko izuzeo nekakav fascikl', pojašnjava Lemić.
Potvrdila je da će na temelju činjenica utvrđenih u odvjetničkom uredu koji zastupa Gizelu Đureković poduzeti nešto unutar nadležnosti. 'Obratit ćemo se SDP-u i tražiti da se ustanovi što je s građom koja nedostaje', kazala nam je ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva.
Napominje da svako izuzimanje pojedinih dijelova građe mora biti dokumentirano i zabilježeno, a takvih zabilješki nema u građi koju je dostavio SDP. Kaže da se u svim arhivima u svijetu događa da se izuzimaju 'vrući' dijelovi.
'Fond CK SKH se dosta traži. Sve se to i dalje očito reflektira na nas', zaključuje. Arhivskom građom iz tog perioda najnovije hrvatske povijesti često poseže povjesničar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Klasić. Kaže da s uvidom u građu nije imao problema u beogradskom arhivu, a u Zagrebu jest. Tamo, kaže, ne nedostaje nijedan datum, nema propuštenog… Sumnja da građa koja nedostaje, a koju odvjetnici spominju, zapravo postoji u Hrvatskom državnom arhivu, no da još nije obrađena. Ipak, napominje da je građa ranije izuzimana jer je dio nekadašnjih komunističkih 'funkcionera' zapisnike i dokumente nosio kući.
'Mislim da se radi o problemima u arhivu. Meni nikada u istraživačkom radu nije rečeno da nešto ne mogu dobiti zbog SDP-a i njihovog odugovlačenja, nego nesređenosti građe', kaže Klasić i napominje da je za magistarski rad obrađivao Hrvatsko proljeće te da su mu bili dostupni svi kompromitirajući dokumenti. Kaže da se, uostalom, na sjednicama Predsjedništva CK SKH nije govorilo o tome tko će koga likvidirati.
Odvjetnik Siniša Pavlović pak za tportal kaže kako nema zapisnika gotovo polovice sjednica u Hrvatskom državnom arhivu te kako nije istina da su oni u arhivu, ali da nisu obrađeni. 'Što se tiče arhiva, imam neke zamjerke, ali od momenta kada je SDP dao dozvolu, ti ljudi su odradili posao', kaže Pavlović.
Tvrdi da je najveći problem u Povjerenstvu za sređivanje arhivskog gradiva od posebnog nacionalnog interesa koji je Vlada formirala u svibnju ove godine. To povjerenstvo treba donijeti odluku o korištenju gradiva nastalog djelovanjem tijela izvršne i zakonodavne vlasti Socijalističke Republike Hrvatske te ima i dodatno definirane zadaće u odnosu na gradivo nastalo djelovanjem Franje Tuđmana kao predsjednika RH.
'Čekamo hrpu toga pet mjeseci jer bi se trebalo sazvati famozno povjerenstvo koje se do sada nije sazvalo', ogorčen je Pavlović.
