Kako javljaju agencije, stanari u Austriji počeli su se buniti jer im komunalne tvrtke ispisuju puna imena i prezimena na interfonima pored ulaznih vrata te traže da se ispisuju isključivo brojevi.

Jedan stanovnik Beča se pozvao na uredbu EU-a, pa su gradske vlasti u strahu od višemilijunskih kazni donijele odluke o uklanjanju imena i stavljanju brojeva na zvona u stambenim zgradama. Iako je iz sjedišta EU-a u austrijski glavni grad stiglo pojašnjenje kako se Uredba o zaštiti osobnih podataka ne odnosi na imena i prezimena na zvonima i poštanskim sandučićima, bečke gradske vlasti ostale su pri svojoj odluci o uklanjanju imena.

Slična je situacija i u Njemačkoj, u kojoj je Središnja udruga njemačkih kućevlasnika i zemljoposjednika Haus & Grund, koja broji 900.000 članova, preporučila svojim članovima da za svaki slučaj uklone pločice s imenima i prezimenima te ih zamijene brojčanim oznakama.

O posvemašnjem kaosu koji je pokrenula direktiva pisao je ovih dana i njemački Zeit te je nakon objave članka s naslovom 'Ludilo zaštite podataka – naše pločice na zvonima moraju nestati' pokrenuo pravu lavinu rasprava.

>>> Tvrtke strahuju, građani se raduju: Detaljno seciramo strogi europski propis koji mijenja sve

Ulje na vatru dolili su pojedini njemački političari te tvrde kako je cilj 'hajke na pločice' unošenje nemira među građane i poticanje netrpeljivosti prema EU i preporučuju stanodavcima da odluku o tome što će pisati pored zvona na ulaznim vratima prepuste stanarima.

Uredba o zaštiti osobnih podataka predviđa i 'pravo na zaborav', odnosno mogućnost brisanja podataka. Naime, ukoliko je neka osoba ranije počinila neki prekršaj ili slično za što nema pravnih razloga ili javnog interesa da se to sačuva – može zatražiti brisanje tih podataka.

Uredba EU-a donijela je velike promjene i u školstvo. Osim što su škole dužne štititi podatke učenika, mijenja se i dio koji se odnosi na uvid u ocjene.

>>> Građani navalili zbog GDPR-a pa srušili stranicu Agencije za zaštitu osobnih podataka

Naime, kada je riječ o odlučivanju o vlastitim podacima, dobna granica više nije 18, već 16 godina. Prema toj uredbi, tinejdžer s napunjenih 16 godina mora prethodno dozvoliti roditelju da pogleda njegove ocjene ili podatke o nazočnosti na nastavi, što je dovelo do rasprave o tome da sada djeca imaju veća prava od roditelja.

Također, više ne postoje ni javne objave imena za upis u školu na oglasnim pločama, a u slučaju da neka škola na oglasnoj ploči objavi popis upisanih učenika, mora postaviti čuvara kako bi spriječila nepoželjnu osobu da gleda ili snima popis.