'Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman ne bi potpisao Daytonski mirovni sporazum da je znao da se Washingtonski neće uvažiti i da će Hrvati biti izigrani', rekao je Tolj za Televiziju Herceg-Bosne. On se nalazi na drugom mjestu liste koju predvodi general Ljubo Ćesić Rojs u XI. izbornoj jedinici.

Po njegovim riječima, Hrvatska danas, kao članica NATO-a, EU-a i kao saveznica SAD-a, može pomoći da se spriječi uzurpiranje hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH, u koje je u četiri navrata glasovima bošnjačkih birača kao hrvatski predstavnik izabran Željko Komšić.

'Za to sam da se, ako ne bude nikako išlo u BiH, vratimo na postavke Herceg-Bosne. Morat ćemo to uraditi ili se pomiriti da smo sve izgubili', istaknuo je general Tolj.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je u Grudama 18. studenog 1991. godine, na dan pada Vukovara, kako bi se Hrvati u Bosni i Hercegovini obranili od agresije JNA i srpske strane.

U kolovozu 1993. godine prerasla je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu te je bila hrvatska teritorijalna i administrativna jedinica unutar BiH.

Washingtonskim mirovnim sporazumom o uspostavi Federacije BiH iz ožujka 1994., kojemu su sponzori bili SAD, Hrvatska i Turska, Herceg-Bosna postala je sastavni dio hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH.

Presudom Haškog tribunala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iz 2017. dio vodstva Herceg-Bosne proglašen je krivim za udruženi zločinački pothvat etničkog čišćenja Bošnjaka i pripajanja dijela bosanskohercegovačkog teritorija Republici Hrvatskoj, u što je, prema navodima presuda, bio umiješan i hrvatski državni vrh predvođen predsjednikom Franjom Tuđmanom.

General Tolj ocijenio je nedopustivim dio presude o udruženom zločinačkom pothvatu navodeći da su Hrvatska i Hrvati u BiH trebali pokrenuti njenu reviziju.