Plan SAD-a i Francuske, država koje su pozvale na trotjedni prekid vatre, Izrael je jučer odbio, a premijer Benjamin Netanyahu naredio je, istovremeno, po dolasku na Opću skupštinu UN-a u New Yorku, da se po Hezbolahu 'udari svom snagom'.

Od mira na Bliskom istoku za sada neće biti ništa iako je Netanyahua u New Yorku dočekala ogorčena izraelska zajednica tražeći da prekine rat, prihvati dogovor i zarobljene vrati kući, a on je samo naknadno ustvrdio da će 'Izrael i dalje prisustvovati sastancima na kojima će se tražiti rješenje za prekid vatre'.

700 mrtvih i 200 tisuća raseljenih

Agencija AP objavila je da je, prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, više od 700 ljudi poginulo u posljednjih tjedan dana, a podaci Međunarodne organizacije za migrante (IOM) govore da je od listopada prošle godine, otkad je Hezbolah u znak potpore Hamasu počeo s granatiranjem sjevera Izraela, to područje Libanona napustilo više od 200 tisuća ljudi.

Vlatko Cvrtila, geopolitički stručnjak i rektor Sveučilišta Vern, kazao nam je da ga ne iznenađuje to što je Izrael odbio ideju o primirju jer u ovom trenutku ima stratešku inicijativu.

'Usprkos brojnim apelima unazad godinu dana, Izrael nije napravio neku ozbiljniju pauzu u svojoj intervenciji u Gazi i to pokazuje da u ovom trenutku koristi određene slabosti protivnika, a tu prije svega mislim na Hamas, ali i Hezbolah, i zato ne misle stati. Ovaj tip operacija koje trenutno provode donosi značajne prednosti, ali s druge strane i onemogućava Hezbolahu neku ozbiljniju vojnu aktivnost kojom bi naštetio Izraelu', kazao je Cvrtila.

Južni dio Libanona je jaka fortifikacija

Načelnik izraelskog stožera, general-pukovnik Herzi Halevi, još u srijedu rekao je izraelskim vojnicima da se priprema kopnena invazija.

O mogućnosti da krene u kopnenu invaziju u južnom Libanonu, kao što je to bilo 1978., pa 1982. i naposljetku 2006. godine, Cvrtila je rekao da bi Izrael po tom pitanju trebao biti jako oprezan.

'Još uvijek u vojsci postoje ljudi koji su doživjeli intervenciju 2006. godine, u kojoj se Izrael nije dobro proveo. Osamnaest godina kasnije rat u Ukrajini je u vojnom smislu donio sasvim nove tipove ratovanja. U međuvremenu se Hezbolah, kao i Izrael, pripremao za onaj tip ratovanja koji u to vrijeme bio dominantan – kopnene operacije i invaziju. Stoga nema dileme da se Hezbolah u južnom Libanonu dobro utvrdio. Iskustva iz Pojasa Gaze s podzemnim tunelima pokazuju da su male skupine boraca vrlo učinkovite u takvom načinu borbe. Kopnena invazija je puno opasnija u smislu broja žrtava nego što je to sadašnje djelovanje, izraelsko gađanje ciljeva, čime se ograničava djelovanje Hezbolaha', istaknuo je Cvrtila.

Iako su oprema i tehnika Izraelaca bolje nego što su bile 2006. godine, a tenkovi i oklopno oružje bolje su zaštićeni od protuoružja, teren je i dalje isti i pitanje je mogu li se izbjeći iste zamke.

'Ako gledamo i konfiguraciju terena južnog Libanona, on je zapravo puno nepovoljniji za tip vojske kakva je izraelska, kopnene snage s mehaniziranim brigadama koje bi osvajale prostor, u odnosu na tip vojske koju ima Hezbolah. Oni su se sigurno pripremili za kopnenu invaziju. Južni Libanon je jaka fortifikacija s mrežom podzemnih tunela te bi to moglo značajno naštetiti Izraelcima', smatra Cvrtila.

Hoće li se Iran kockati?

Ono što se nameće kao pitanje je hoće li se, ako dođe do kopnene invazije, u priču direktno upetljati Iran.

'Otkad je Hamas učinio pokolj prije godinu dana, cijelo vrijeme je pozornost usmjerena prema Iranu jer je jasno da je sponzor Hamasa i Hezbolaha. Ne treba zaboraviti i to da su se snage Hezbolaha i Iranske revolucionarne garde borile na strani Asada u Siriji te su stekle veliko borbeno iskustvo. Iran je na određeni način relativno bio suzdržan, ali moramo znati da je izoliran zbog svog nuklearnog programa, a dodane blokade uslijedile su nakon isporuka bespilotnih letjelica Rusiji. U međuvremenu im je osujećen pokušaj da zbog izraelskog ulaska u Gazu postignu neku homogenizaciju islamskog svijeta. Tu su doživjeli otpor tradicionalnih protivnika, ali i onih koji to nisu, i taj projekt je propao. Uz sve to, oni su daleko od Izraela i ne mogu izravno intervenirati. Znamo da je bila ona intervencija bespilotnim letjelicama i raketama, ali to je bilo izrazito neuspješno', rekao je Cvrtila.

Smatra da su iranske kalkulacije bitno drugačije nego prije godinu dana te ne treba očekivati da će Iran staviti sve na kocku.

'Naravno, to ne znači da će prestati podržavati Hezbolah', kazao je naš sugovornik.

Preduvjet za nekakav oblik mira, napominje, prije svega je početak primirja, kao i približavanje stavova Hamasa i Izraela.

'Potom je tu humanitarna pomoć ljudima u Gazi i traženje rješenja koje bi privremeno ostvarivalo uvjete za neki dugotrajniji mir. Ne tisućljetni mir, ali barem na neki duži period. Očekivati da će se suzbiti mržnja i nasilje među radikalima svih strana je nemoguće s obzirom i na povijest i na dugotrajnost sukoba. Maštati o tome da će biti tisućljetni mir je teško jer radikalnim skupinama odgovaraju takvi uvjeti te i dalje misle da oružjem i silom mogu riješiti probleme', naveo je Cvrtila i dodao da je, za razliku od većeg dijela Europe, u kojoj polako nestaju generacije koje su doživjele Drugi svjetski rat, na Bliskom istoku među trenutno sukobljenim stranama svaka generacija doživjela neku traumu u dugoj povijesti tog sukoba.