"Riječ je o iznimno zahtjevnim kriminalističkim istraživanjima koja podrazumijevaju kvalitetnu pripremu, a potom i dugotrajan rad pa se rezultati često ne vide odmah već nakon godinu ili dvije mukotrpnog rada. To ne ide preko noći. Ali ipak, rezultati su tu", kazao je Antonio Gerovac, odbacujući u razgovoru za Hinu javno izrečene kritike da je policija podbacila u razbijanju kriminalnih skupina, posebno narkodilera.

"Svaka kritika, pogotovo ako je ne samo dobronamjerna već i konstruktivna, više je nego dobrodošla i svakome pomaže da preispita svoj rad, uvidi gdje griješi i pronađe prostor za napredak. I medijska kritika je uvijek dobrodošla, ali da bi postigla svoj cilj mora biti utemeljena na stvarnim činjenicama, a ne paušalnim ocjenama", ustvrdio je Gerovac koji je iz PNUSKOK-a na čelo hrvatske kriminalističke policije došao prije gotovo dvije godine.

Zadnje dvije godine najmanje ubojstava od kada se vodi evidencija

A upravo je u to vrijeme, prema službenim statistikama, zabilježen najmanji broj kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti u 20-godišnjem razdoblju.

Primjerice, od 2000. do 2016. prosječno se godišnje događalo 60-ak ubojstava, a u posljednje dvije godine zabilježeno ih je najmanje od kad se vode statistike - 22 u 2018. i 30 u 2019. Od toga ih je preko 50 posto bilo među "bliskim osobama", a niti jedno tzv. mafijaško ubojstvo, dok je jedno s elementima organiziranosti tijekom 2019. uspješno razriješeno.

"Bez ozbiljne znanstvene multidisciplinarne analize teško je reći što je točan razlog smanjenom broju ubojstava, ali neupitno je da je manje obračuna kriminalnih skupina. Bilo bi neozbiljno sve pripisivati policijskim uspjesima, ali činjenica jest da su brojne policijske aktivnosti na to zasigurno imale utjecaja", ocijenio je Gerovac.

Za posljednji splitski slučaj trostrukog ubojstva, iako još nije u službenim statistikama, Gerovac kaže da ga je, prema onome što je do sada utvrđeno, bilo nemoguće prevenirati obzirom da "policija nije imala nikakva pa čak ni posredna saznanja što se događalo između osoba uključenih u taj događaj".

"Zaključke o okolnostima koje su prethodile događaju ne treba donositi unaprijed i nagađati već treba prepustiti da se one utvrde tijekom kaznenog postupka. Općenito govoreći, afektivna stanja počinitelja ili pak situacijske delikte je u pravilu nemoguće predvidjeti, a samim time ni spriječiti. Policija ne može biti u svakom trenutku u svakom domu ili u javnom prostoru kako bi spriječila takav tip tragičnih posljedica", smatra Gerovac.

Posljedice proaktivnog policijskog rada

Istovremeno, za porast prijavljenih kaznenih djela zlouporabe droga, organiziranog kriminaliteta, korupcije, krijumčarenja ljudi i kibernetičkog kriminaliteta ocjenjuje da su u najvećoj mjeri posljedica proaktivnog policijskog rada, odnosno "zadiranja u tamnu brojku".

Slično je, dodaje, i sa slučajevima obiteljskog nasilja gdje je policija u suradnji s nevladinim udrugama, javnim kampanjama, uspjela senzibilizirati javnost da nasilje u obitelji prijavljuju u većoj mjeri kako bi se spriječile najteže posljedice.

"Jedno je kad imamo porast zabilježenih djela iz tzv. reaktivnog kriminaliteta kao što su krađe, a potpuno drugo kada je statistički porast rezultat policijskog rada. To je jasan pokazatelj da smo prodrli u tamnu brojku kriminaliteta, čime smo zasigurno i spriječili neke neželjene događaje i pojave".

Gerovac je, pak, posebno ponosan na složene, često i međunarodne akcije koje podrazumijevaju dugotrajan i neizvjesan policijski posao na terenu što podrazumijeva i 'nevidljiv' rad poput praćenja, prisluškivanja ili infiltriranja u kriminalne skupine.

"2017. zabilježeno je 331 kazneno djelo počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja. Godinu kasnije otkriveno ih je 339, a 2019. čak 789 što pokazuje da smo na samom početku pravilno detektirali nositelje kriminalnih aktivnosti i nakon toga su rezultati postali vidljiviji. To znači da smo napravili kvalitetnu analizu i pripremu te otpočeli s radom koji je doveo do boljih rezultata 2018. dok se 2019. vide plodovi dugotrajnog rada", iznosi Gerovac.

Eliminacija skupina koje vuku niz teških nedjela

Dodaje kako se na taj način ne rješavaju pojedinačni događaji nego "pojave" koje generiraju razne vrste kriminaliteta.

"Kada smo usmjereni na nositelje i pripadnike organiziranih kriminalnih skupina kao što je bilo u velikim akcijama poput Tebre, Scriptuma, Familije, Smarta, Veritasa... ne rješavamo samo pojedinačne događaje nego 'pojavu' koja sa sobom generira od trgovine drogom i oružjem pa sve do kaznenih djela s elementima nasilja do kojih dolazi, primjerice, zbog obračuna oko prevlasti na narko sceni. U takvim akcijama sa scene eliminiramo sve one koji naše sugrađane ugrožavaju raspačavanjem droge, pucnjavom, nasiljem i slično".

Gerovac se prisjeća da su tako nedavno bili usmjereni na skupine koje su se primarno bavile krijumčarenjem droge, no radeći na slučaju osumnjičili su ih i za paleži, ubojstva, iznude...

"Njihovom eliminacijom definitivno je uklonjena opasnost cijelog spektra nedjela čime se pozitivno utječe na stanje sigurnosti", ističe šef kriminalističke policije te dodaje da njihov posao time nije završio.

Iznosi i podatak da su tijekom posljednje dvije godine prijavljena 62 zločinačka udruženja. 2016. i 2017. prijavljeno ih je ukupno 35, što znači da je samo u 2018. otkriveno više zločinačkih udruženja nego dvije prethodne godine zajedno.

Posebno ističe i rad na suzbijanju droga, gdje je prošle godine prijavljeno gotovo 600 kaznenih djela više nego 2018. a istovremeno su u velikim međunarodnim akcijama pod vodstvom hrvatske policije razbijene kriminalne narko grupacije.

"Ovakve aktivnosti su pokazatelj kvalitete rada, jer se npr. samo tijekom operativne akcije Familija zaplijenilo preko tone kokaina. Te zapljene nisu bile na hrvatskom području pa ih nismo niti mogli prikazati u našim statistikama, ali je našim predanim radom, u suradnji s kolegama iz inozemstva, tona droge maknuta s ceste".

Predan rad i na 'hladnim slučajevima'

Gerovac dodaje da samo ona policija koja raspolaže kvalitetnim i točnim informacijama važnim za međunarodna kriminalistička istraživanja može biti njihov nositelj i biti prepoznata kao pouzdan partner. A hrvatska policija, ističe, "dokazala je to u posljednje dvije godine više puta".

Ističe da osim rada na aktualnim događajima policija ne zaboravlja ni tzv. hladne slučajeve, posebno kada su u pitanju ubojstva. "Ti su slučajevi posebno zahtjevni zbog velikog proteka vremena, ali i skromnog činjeničnog i dokaznog supstrata. No, predan i profesionalan rad ipak rezultira uspjehom čak i u posebno zahtjevnim predmetima, poput nedavno riješenog ubojstva iz 1999".

"Upravo taj slučaj pokazao je da se mnoge policijske spoznaje ne mogu iskoristiti odmah i da se predan rad mora nastaviti sve dok nemamo dostatan dokazni supstrat", rekao je Gerovac, zahvaljujući svojim kolegama u kriminalističkoj policiji na požrtvovnom i profesionalnom radu.

Priznaje da dobrim rezultatima pridonosi i kvalitetna suradnja s međunarodnim partnerima i nizom domaćih institucija od Državnog odvjetništva, preko Carine i Porezne uprave, do Ureda za sprječavanje pranja novca.

Za odnose s Državnim odvjetništvom i njegovim specijaliziranim tužiteljstvom Uskokom, za koje se u javnosti nerijetko može čuti da su otežani, Gerovac kaže da su na najvišem nivou.

Dobra suradnja s DORH-om vidljiva iz postupaka pokrenutih temeljem policijskih dokaza

"Dokaz dobre suradnje su i sva ova uspješna krim istraživanja, a posljedično tome i kazneni postupci koje DORH putem svojih redovnih i specijaliziranih državnih odvjetništava vodi temeljem kvalitetnih činjenica i dokaza koje im policija podnosi uz kaznene prijave. Bez takve suradnje ne bi bilo ni ovako uspješnih akcija kojima smo svjedoci u posljednje vrijeme. Usprkos tome kroz svakodnevne zajedničke koordinacije i sastanke pokušavamo poboljšati našu suradnju pa je tako u tijeku rad na novom protokolu o suradnji DORH-a i policije koji bi i onako uspješnu i efikasnu suradnju trebao dovesti na još višu razinu", smatra Gerovac.

Kaže da tkogod pokušava progurati tezu o dobroj policiji i lošem odvjetništvu ili o lošoj policiji, a dobrom odvjetništvu nije dobronamjeran i "fundamentalno je u krivu". "A što je najgore od svega time samo utire put kriminalu, što nije naš cilj".

Bez obzira na uspjehe Gerovac kaže da se u kriminalističkoj policiji time ne zadovoljavaju, jer žele biti još bolji i učinkovitiji u borbi protiv kriminala.

"Zbog toga smo i proveli mini reorganizaciju kriminalističke policije. Svakodnevno se unapređujemo i pokušavamo održati korak s novim pojavama i trendovima u kriminalitetu što je prilično zahtjevno, jer se mi moramo držati regula dok druga strana ne treba poštovati ni jedno pravilo ili zakon. Mislim da se dobro nosimo s tim, ali pošto smo vječito kritični prema sebi smatram da postoji puno prostora za napredak. Stoga je legitimno pravo javnosti da preispituje naš rad, a na nama je da budemo što bolji i uspješniji", kaže Gerovac.

"Zaboravite priče iz kriminalističkih serija gdje se zločin riješi u 24 sata. Samo strpljivost, upornost, predanost i mukotrpan rad garancija su dobrih rezultata", zaključio je.