Iako je rođen u Zagrebu, umirovljeni general Željko Glasnović većinu je života proveo u Kanadi te je služio i u kanadskoj vojsci. Na internetu se ne može naći puno podataka o njegovom ranijem životu, osim onih o vojnoj karijeri. Tako je poznato da je služio i u Legiji stranaca, a 1991. vraća se u Hrvatsku i priključuje Zboru narodne garde.

Većinu je ratnog razdoblja proveo na ratištu u BiH te je bio zapovjednik Prve gardijske brigade HVO-a, a kasnije i zapovjednik Zbornog područja Tomislavgrad. Od tada datira i njegova izjava o demokraciji, popisana u knjizi 'Antologija hrvatske suvremene gluposti'.

'Ovdje demokracija i nije potrebna. Nama treba vojna uprava i čizma u zube', stoji u izjavi Glasnovića iz ožujka 1994. objavljenoj u Globusu.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić umirovio je Glasnovića 2000. godine, nakon pisma dvanaestorice generala koji su tražili prestanak blaćenja Domovinskog rata.

Glasnović se nije politički angažirao do parlamentarnih izbora 2015., kada se pojavio na listi HDZ-a u 11. izbornoj jedinici. Iako je bio tek osmi na listi, Glasnović je zahvaljujući preferencijalnim glasovima preskočio sve i u Sabor ušao kao prvi na listi za tzv. dijasporu.

I tek tada šira javnost počinje ga upoznavati. Jedan od aktivnijih zastupnika, Glasnović je uvijek u svojim govorima zastupao lustraciju.

Glasnović u Saboru dizao tenzije

Već krajem siječnja zatražio je tijekom saborske rasprave lustraciju u medijima. 'Najveća su prepreka istinskoj demokraciji mediji u Hrvatskoj. I dok se to ne popravi, dok se ne provede ilustracija, rasvjetljavanje unutar medija, ne mogu ljudi kodnih, ne mogu ljudi shodnih imena kao Gizela ili Olivier predstavljati hrvatske medije. Danas su ti ljudi doajeni hrvatskog istražiteljskog novinarstva, to je sramota za hrvatsku državu. I bez lustracije u ovoj državi neće ništa biti', kazao je tada Glasnović.

Nakon prozivki oporbe pojasnio je što je za njega lustracija. 'Objasnimo ljudima što je lustracija. To nije lov na vještice. Lustracija je rasvjetljenje. Ako hoćemo istinsku katarzu, hajdemo sve rasvijetliti', kazao je Glasnović.

Trn u oku bile su mu i nevladine udruge poput Documente. 'Ima li udruga koje se bave, kad smo govorili o Domovinskom ratu, obranom Domovinskog rata? Ima udruga koje crpe novac ne samo iz državnog proračuna, nego izvana, npr. Documenta, koja dobiva stotine tisuća eura od drugih zemalja, ali dok je HHO, srbijanski HHO osudio agresiju Srbije na Republiku Hrvatsku, to nikad nisu rekle ove navodno hrvatske nevladine udruge', rekao je Glasnović.

Posebno inspirativna za Glasnovića bila je saborska rasprava o financiranju programa nevladinih udruga i udruga nacionalnih manjina. 'Ni jedna takva manjina u EU nema ista prava kao ove manjine u Hrvatskoj. Za Hrvate vani, koji su rođeni vani, treba tri godine za državljanstvo. Imamo tri zastupnika za dijasporu, tri milijuna Hrvata vani. Prosječno vama treba, gospodo iz manjina, 1.500 glasova da dobijete saborsko mjesto u parlamentu, a Hrvatima izvana 14.000, recimo za prosječnog saborskog zastupnika', kazao je tada Glasnović.

Osvrnuo se i na Srpsku pravoslavnu crkvu. 'Srpska pravoslavna crkva dobila je od 2002. godine nevažećim ugovorom od hrvatske Vlade pola milijarde kuna. U isto vrijeme imate u Hrvatskoj 17 tisuća vjernika hrvatske pravoslavne crkve koji uopće nemaju status, a ti pravoslavni vjernici hrvatske vjere, Hrvati, imaju više vjernika nego sve ukupno zajednice osim islamske', rekao je Glasnović.

Uputio je tada Glasnović poruku i manjinskim zastupnicima. 'Ja sam živio u Kanadi i tamo se glasuje kao Kanađanin, gospodine Radin Furio. A vi ste ovdje duže od kraljice Viktorije i ništa niste napravili za Hrvate, prijatelju moj', poručio je Glasnović.

Žestoke su ove godine bile i rasprave o HRT-u. Nakon takve jedne krajem travnja, kada je HDZ-ovce zbog HRT-a žestoko kritizirao SDSS-ov Milorad Pupovac, Glasnović je izustio i ovo: 'Govor Milorada Pupovca vrijeđa zdrav razum.'

U svibnju se u Saboru raspravljalo o izvještaju pučke pravobraniteljice. I tu je Glasnović imao zamjerke. 'Nedostaje ovdje da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan domovine i ovdje. To se lako može dokazati. Imamo problem denacionalizacije od 1945. godine, ljudi se još bore za svoja prava, a šest posto zemljišta uvedeno je u katastar. O tome nitko ne govori. Imamo hrvatske branitelje koji su u zatvorima, neki i po 10 godina, a neki malo manje. Kad izađu iz zatvora, njima se stavlja ovrha, jednome 2,8 milijuna kuna koje mora plaćati kao odštetu navodnim žrtvama. O tome nitko ne govori. U Kanadi sirijski izbjeglice imaju veća prava nego hrvatski građani koji se hoće vratiti u Hrvatsku. O tome nitko ne govori', kazao je Glasnović.

Tijekom saborske rasprave o izvještaju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova dotaklo se i teme kurikularne reforme. I tu je Glasnović imao mišljenje. 'Vi ste pomiješali jabuke i naranče. Govorite sad o školskoj reformi. Hrvatska više nije poligon za društveno eksperimentiranje. Imali smo Šuvara. Ako vi želite da vam Mile Kekin i Johnny Štulić rade školsku reformu, bujrum', rekao je Glasnović.

I izvan Sabora incidenti

Dok su ga u Saboru zastupnici oporbe nastojali ignorirati, Glasnović je svoje mišljenje jasno izražavao i izvan sabornice.

Krajem srpnja Glasnović je sudjelovao i na prosvjedu zbog proslave ustanka u Srbu. Tada je žestoko izvrijeđao predsjednika Građanskog odbora za ljudska prava Zorana Pusića, kazavši mu da je 'moralna nakaza koja navodi floskule' te da ga je trebalo lustrirati. 'Da je bilo lustracije, vi danas ne biste bili ovdje, vi ste moralna nakaza, prijatelju moj. Vi ne biste bili u javnom životu u normalnoj državi. Ovo nije normalna država', poručio je Glasnović Pusiću.

Glasnović je bio i na otkrivanju spomenika Miri Barešiću, a prije neki dan bio je na misi za časnike NDH. 'U Hrvatskoj se nastavlja povijesna inverzija, laž, obmana. Povijest je grana znanosti, a ne rekla-kazala. To se područje treba istražiti. Rekao je (George) Orwell - onaj tko kontrolira prošlost, kontrolira budućnost. Kod nas uvijek netko drugi piše povijest i zato smo tu gdje jesmo. Vodimo unutarnju i vanjsku politiku bez povijesnog konteksta i dok se u Hrvatskoj ne izvrši akademska lustracija i dekomunizacija, mi nećemo imati hrvatsku državu', kazao je Glasnović.

Nakon niza negativnih reakcija na njegov status o plenumu na Filozofskom fakultetu ponovo se oglasio na Facebooku.

'Glasnović nije izvrijeđao studente nego jednu neokomunističku manjinu koja nas terorizira od '45. godine, koja danas još drži pod okupacijom većinu hrvatskog kulturnog prostora. Bilo je za očekivati kako će partijske ćelije u mainstream medijima totalno izobličiti sadržaj moje poruke. Na Filozofskom fakultetu viđeni su pojedinci iz bivšeg sustava i sadašnjih nehrvatskih i nevladinih udruga koji dokazuju kako je skup podupiran od jedne propale političke opcije koja je trebala nestati pobjedom u Domovinskom ratu. Organiziranje dijela studenata na plenumaškoj osnovi postalo je nezakonito onog trenutka kada su osporili legitimne institute i počeli terorizirati dekana, rektora, ostale studente fakulteta, društvo u cjelini. Pitam se gdje su bili ti ljudi i što su govorili kada su mučeni i ubijani hrvatski politički zatvorenici i kad je u Jugoslaviji milicija batinala hrvatske studente 70-ih i 80-ih prošlog stoljeća. Nitko u sadašnjem plenumu nije jednom riječju progovorio kada je docent Mate Kapović rekao: Se*** se na Bleiburg. Za one studente koji smatraju Hrvatsku svojom domovinom želim da se bore za istinu i pravdu, da oni provedu lustraciju i dekomunizaciju na fakultetu koji je postao oaza titoizma i marksizma. Zapamtite, svaki slobodan čovjek je ratnik i svi smo odgovorni za izgradnju nacionalne države', napisao je Glasnović.

445817,445804,445766,445745