Time bi proces, koji je ionako već ušao u anale hrvatskog pravosuđa, dobio neugodan nastavak ili bolje reći novi početak – i to četvrti po redu, a usput bi stvorio i preduvjete za urušavanje hrvatskog pravosudnog sustava.

Naime, Ustavni je sud 29. travnja ove godine donio odluku koja širom otvara vrata toj mogućnosti. Ustavni su suci ukinuli presudu za prodaju droge Puljaninu D. T. s obrazloženjem da je u njezinom donošenju, kao članica vijeća pulskog Županijskog suda sudjelovala sutkinja koja je 'također bila član vijeća istog suda koje je donijelo rješenje o produljenju pritvora' D. T.-u.

Budući da su i u slučaju Glavaš u vijeću zagrebačkog Županijskog suda koje ga je osudilo na 10 godina zatvora sjedili suci koji su ranije odlučivali o pritvoru, više je nego izvjesno da bi Ustavni sud mogao vratiti postupak osječkom ratnom zločincu na početak.

Slobodna Dalmacija pritom se poziva na visokopozicioniranog pravosudnog dužnosnika koji kaže da se čini da je Ustavni sud 'donio ovakvu odluku da bi omogućio rušenje presude protiv Glavaša. Riječ je o sasvim novoj praksi koja nema uporište u našim zakonima'.

Da je spomenuta odluka Ustavnoga suda probudila nadu u Glavaševom taboru, Slobodnoj Dalmaciji je potvrdio i Ante Madunić, jedan od Glavaševih odvjetnika, koji kao bitnu povredu odredbi kaznenog postupka, navodi upravo činjenicu da je na glavnoj raspravi kao sudac sudjelovala sutkinja koja je sudjelovala i u donošenju odluke o produljenju pritvora dvojici Glavaševih suoptuženika.

Među sucima je odluka Ustavnog suda u pulskom slučaju izazvala priličnu konsternaciju, između ostalog, i zato što se u Zakonu o kaznenom postupku uopće ne navodi da sudac koji u nekom predmetu odlučuje o pritvoru, ne može kasnije suditi u istom slučaju. Kažu da bi i u tom slučaju u Hrvatskoj trebalo ili hitno zaposliti još nekoliko stotina sudaca, ili zatvoriti većinu sudova, osim onih u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.