Zastupnik Bojan Glavašević (ZLB) pozvao je u četvrtak saborske kolege da pozovu Nadzorni odbor HRT-a, kao tijelo koje Sabor bira, da pokrene postupak razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a.
„Pozivam sve kolege u Saboru da Nadzorni odbor HRT-a pozovemo na savjest i odgovornost i da, kao tijelo koje biramo i koje nama odgovara, pokrene postupak razrješenja glavnog ravnatelja HRT-a zbog kršenja Zakona o HRT-u“, rekao je Glavašević u saborskoj raspravi na slobodnu temu.
Iznio je niz zamjerki na račun aktualne uprave HRT-a.
„Ova uprava HRT-a dovela je tu kuću do samog dna, na svaku kritiku koja im je upućivana odgovarali su tužbama, progonili su vlastite novinare, novac su trošili na suspektan način, mobingirali su trudnice, informativni program pretvorili su u najjeftiniju propagandu vladajućih“, nabrojao je Glavašević.
Ustvrdio je da „HRT danas nitko ne smatra ozbiljnim ili relevantnim medijem“.
Naveo je i kako „izviru dokazi da je ta uprava prikrivala seksualno zlostavljanje jednog od svojih članova“ te se upitao „koliko se velikim nasilnicima moraju pokazati ljudi koje je HDZ odabrao da vode HRT“, a da se Vlada odluči učiniti „nešto, bilo što“.
Ministrici kulture i medija, koja je u tom trenutku bila u sabornici, rekao je da „u ovoj situaciji može biti ili na strani žrtve ili zlostavljača“.
“Ako ne činite ništa, sigurno niste na strani žrtve“, izjavio je zastupnik, navodeći da „nasilnik i nasilnici na HRT-u opstaju isključivo uz politički blagoslov stranke na vlasti i članova Vlade“. „Jednom, bar jednom učinite pravu stvar, pozovite ih na ostavku!“, poručio je ministrici Nini Obuljen Koržinek.
Stjepo Bartulica (DP) naveo je kako politika u Hrvatskoj određuje previše toga, od ekonomije „što se vidi kroz slučaj Podravke“, do medija. „Nije toliko bitna Martina Dalić (koja je imenovana predsjednicom Uprave Podravke), nego da premijer iz Vlade kadrovira u takvoj kompaniji“, rekao je zastupnik.
HDZ-ova Anamarija Blažević (HDZ) apelirala je na sve koji ilegalno posjeduju oružje da ga prijave nadležnom tijelu, anonimno i bez sankcija.
Pitanje posjedovanja oružja otvorili su slučajevi iz Pakraca, Zlatara i Šibenika, kazala je zastupnica, pa iznijela podatak da je od 1. rujna 2007. do konca studenoga 2020. u Hrvatskoj predano oko 5400 kilograma eksploziva, 5,5 milijuna komada streljiva, 5300 komada automatskog i 9100 komada dozvoljenog oružja.