Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je u intervjuu u HTV-ovom Dnevniku upozorio da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, mogle rasti od 10 do čak 20 posto, ali da je to vrlo malo vjerojatno.

Šošić je večeras u Otvorenom rekao kako je najizgledniji scenarij, kao što je i sam Vujčić rekao u intervjuu, da će normalizacija monetarne politike, odnosno rast kamatnih stopa, ići vrlo polako. 'Onaj tko vam kaže da je siguran u nešto drugo ili vam ne govori istinu, ili je uvjeren, a možda ne zna dovoljno dobro', rekao je Šošić.

Šošić je rekao da će kamatne stope brže rasti ako se pokaže da su inflatorni pritisci snažniji, tvrdokorniji nego što se sada očekuje.

'To je teško predvidjeti. Mi sada prvi put imamo iskustva izlaska iz pandemije, nismo vidjeli još ovakva ekonomska kretanja', dodao je.

'Rizici su povišeni. To vam je kao osiguranje kuće od nekakve nepogode. Neki neće to napraviti, neki vole sigurnost pa će to napraviti. To ovisi o preferencijama, o sklonostima, o situaciji svakog pojedinog dužnika. Dobro je da su oni osviješteni, da znaju za taj rizik, da taj rizik postoji, da to nije nikakva izvjesnost... U nekom dužem roku je vjerojatno da će se tako nešto dogoditi, ali do tada će i plaće rasti pa će možda malo lakše akomodirati taj rast rate', rekao je Šošić.

Je li franak bio veći ili manji rizik od ovoga rasta?

'U tom trenutku kad je guverner Vučić upozoravao na franak - znači, negdje 2005., 2006. godine - tada se to vjerojatno činilo kao manji rizik. Dogodio se slijed događaja koji je bilo jako teško predvidjeti - globalna financijska kriza, kriza javnog duga u europodručju, kvantitativno popuštanje 2015... Znači, jedan slijed događaja bez presedana koji apsolutno nitko od ekonomista nije predvidio', rekao je Šošić.

Na pitanje je li mogući rast kreditnih rata i za 20 posto ekonomski analitičar Neven Vidaković odgovorio je: "U, recimo, sljedeće četiri godine, teoretski da".

'Ako pričamo o ovome rastu od 20 posto i više, to je moguće, ali bi morali biti kontinuirani inflatorni pritisci u sljedeće tri, četiri godine. A onda ovisi kako će se ekonomija razvijati i što će se razvijati i s drugim varijablama', rekao je Vidaković.

Govoreći o rastu cijena, državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj rekao je da ljudi najbolje znaju što su za 100 kuna mogli kupiti prije deset, pet godina ili prije godinu dana. Međutim, dodao je, nije samo pitanje što se tad moglo kupiti, već i kolike su bile plaće u to vrijeme.

'Sad govorimo o eurozoni pa tu imamo dosta tih ljudi koji očigledno ne shvaćaju koje nama benefite sve to može dati, pa govore: "doći će inflacija, poskupjet će, zaokružit će"... Da, jedan dio cijena otišao je gore, ali plaće u eurozoni svih onih koji su ušli daleko su više rasle nego ti rizici. I svi oni koji su ušli i dalje žele ostati tamo', rekao je Čuraj.

Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a, rekao je da je, ako je rata kredita jako velika u odnosu na primanja, rizik varijabilne kamatne stope jako visok jer nema prostora.

'U slučaju da rata nije značajna u odnosu na osobna primanja, onda možda postoji ratio da se i preuzme neki rizik iz jednog prostog razloga što i konverzije ponekad koštaju', rekao je Tica, dodavši da svatko treba procijeniti svoju situaciju.

Vidaković je rekao da sada imamo prozor od šest do 12 mjeseci gdje možemo kompletno restrukturirati dug i prilagoditi ga za vrijeme rasta kamatnih stopa.

'Idealno bi bilo da mi dugove otplatimo. Jer ako pogledate hrvatski proračun - hrvatski proračun je vrlo dobar do fantastičan. Mi smo prvih šest mjeseci imali rupu u proračunu 11 milijardi kuna. Nakon osmog mjeseca ta rupa je smanjena na 6. Vrlo je lako moguće da ćemo ove godine imati uravnotežen proračun. A imati uravnotežen proračun, i u isto vrijeme povećane prihode - što zbog potrošnje, što zbog inflacije - za političare uvijek znači samo jednu stvar, a to je kupovanje glasova', rekao je Vidaković, dodavši da sad imamo priliku da refinanciramo dugove, napravimo strukturnu reformu hrvatskoga duga i troška i otplatimo dugove zahvaljujući ekonomskom rastu koji ćemo ostvariti ove i sljedeće godine.

'Pitanje je hoće li to biti napravljeno', rekao je Vidaković.

Matija Kroflin, makroekonomist Matice hrvatskih sindikata, rekao je kako ekonomisti već dugo govore o potrebi normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva i postepeno povećanje kamatne stope. Situacija s inflacijom, dodao je, sada je otvorila pitanje hoće li to doći puno brže od onoga što smo do sada predviđali.

'Ključna stvar u vezi kamata zapravo je to što će se događati s inflacijom', rekao je Kroflin.

Rekao je da se možda u medijima previše baca šokantnih izjava te da se građane u prevelikoj mjeri plaši, na što je urednik i voditelj Mislav Togonal podsjetio na slučaj sa švicarcima poručivši: "Tko se jednom opeče, i na hladno puše". Kroflin je uzvratio da govori o drugoj stvari - o nečemu što nas može dovesti u još veći problem, a sami ga potenciramo.

'Inflacija je problem, ne smijemo ga stavljati pod tepih, posebno moramo voditi brigu o najsiromašnijem sloju stanovništva', rekao je Kroflin.

'Međutim, nemojmo stvari preuveličavati jer zapravo situaciju pogoršavamo. A pogoršavanjem situacije oko inflacije potencijalno može doći i do pogoršanja situacije oko samih kamata. Naravno, naše kamate ne ovise o tome što se događa u Hrvatskoj, nego primarno o tome što se događa globalno', dodao je.