'Radimo kao seizmolozi sa seizmološkim podacima s jedne strane i podacima od svjedoka s druge strane. Ne upravljamo nikakvim seizmičkim mrežama, već prikupljamo podatke s oko sto uređaja u svijetu, uključujući i one u Hrvatskoj. Imamo sve te podatke koji nam daju globalnu sliku seizmičnosti. S druge strane prikupljamo podatke od svjedoka. To su različite vrste podataka. Prvo gledamo online reakcije svjedoka. Svaki put kad je potres, svaki put kada se nešto dogodi u fizičkom svijetu, stvori se signal o tome na internetu. Ako imate potres u Kaliforniji, odmah ćete na Twitteru vidjeti: 'O moj bože, potres.', objašnjava kako prikupljaju podatke u razgovoru za Dnevnik.hr Remy Bossu, glavni tajnik EMSC-a.

Objašnjava kako na prostorima kao što je Hrvatska gdje je njihova aplikaca dobro poznata, ljudi ju simultano otvaraju.

'Tako i prije nego što dobijemo ikakve seizmičke podatke vidimo velik skok u broju ljudi koji otvaraju aplikaciju, gledamo otkud dolaze i u roku od 10-15 sekundi znamo da se potres osjetio na području Zagreba. Zatim se time koristimo da utvrdimo gdje se potres osjetio, a brže je od seizmičke mreže. To je prva informacija koju možete vidjeti. Recimo, kada vidite obavijest 'moguće da se osjetio potres na području Zagreba', znači da u toj fazi nemamo seizmičkih podataka, već samo reakcije svjedoka.', opisuje.

Bossu objašnjava kako njihov sustav pokušava ljudima pružiti informacije koje žele odmah nakon potresa, prikupiti podatke od njih jer su korisni službama spašavanja i koje dijele s Europskom jedinicom za spašavanje, nacionalnim jedinicima za zaštitu, a koriste ih i na Twitteru kao i njihovim aplikacijama.

Što ste naučili iz podataka prikupljenih od potresa u Hrvatskoj od prošlog ožujka? Jesu li vam koristili ti podaci?

'Podaci koje prikupimo čine veliku bazu, tako da imamo veliku bazu svjedočanstava koja nam pomaže da predvidimo utjecaj idućeg potresa. Kalibriramo odnos između trešnje i intenziteta štete s magnitudom i udaljenošću. Dakle, pomaže nam da to učinimo i ima znanstvenu vrijednost. Osim toga, sva komunikacija koju imamo, pogotovo na Twitteru, pokazuje nešto što su seizmolozi previdjeli, a to je psihološki utjecaj potresa. Naravno da prvo moramo misliti na ljude koji su izgubili život ili obitelj, koji su ostali bez stanova, oni su prve žrtve potresa.

Ali postoji velika količina tjeskobe u stanovništvu, a koja se može vidjeti u raspravama na Twitteru, u komentarima koje ljudi ostavljaju. Smatram da je to do sada bilo zanemareno i da se ne brinemo o tome, a mi sada pokušavamo pomoći pružajući informacije i odgovarajući na pitanja u stvarnom vremenu. Sociolozi su pokazali da je najbolji lijek za tjeskobu u vrijeme krize – informacija. Ako ne pružite informaciju, stvarate još više tjeskobe. Smatram da je to vrlo važno, sad je vrlo stresno razdoblje jer se potresi u Hrvatskoj događaju od prošlog ožujka, što je dug period, i važno je govoriti o tome i trebamo još mnogo toga naučiti.'

Znamo da se potresi ne mogu predvidjeti, ali je li iz podataka koje ste prikupili od ožujka, moguće spekulirati hoće li uskoro snažniji potres ponovno zatresti ovo područje?

'Apsolutno ne i to stalno ponavljamo. Ne možemo predvidjeti potres. Postoji osnovno pravilo, ako postoji netko tko tvrdi da može predvidjeti potrese – maknite se od njega. Ako vam danas kažem da će sutra u Grčkoj biti potres, u pravu sam, siguran sam da sam u pravu jer će biti manji potres, slabije magnitude. Nakon svakog razornog potresa imate ljude koji tvrde da su ga predvidjeli. Naravno, ponekad su u pravu, ali ako sistematski pogađaš da će biti potres, ponekad ćeš biti u pravu.

Pokvareni sat pokazuje ispravno vrijeme dva puta dnevno. Važno je razumjeti. Znam da to ljudima nije zadovoljavajuće, lakše je živjeti u sigurnosti nego neizvjesnosti, ali ne vjerujte im. Jedino što možemo reći jest to da će biti naknadnih potresa. Nakon potresa u ožujku to je trajalo mjesecima i vrlo je vjerojatno, žao mi je što nemam dobre vijesti, ali i sada će vjerojatno toliko potrajati. Potres poput ovog u ponedjeljak ujutro, bio je snažan naknadni potres kakvih bi moglo uslijediti još. Učestalost naknadnih potresa će opadati, no može se ponovno povećati pa pasti. To je dugotrajno, imali ste iskustva s potresom u ožujku, doživjet ćete slično slabljenje seizmičke aktivnosti, ali nažalost to će potrajati...

Bossu je rekao kako iza svega stoji mali tim kojega čini devetero ljudi. Imaju seizmologe, IT-jevce, službenike za komunikaciju, software developere i sociologe.

Istaknuo je kako je EMSC neprofitna organizacija koja se financira donacijama. Bossu je napomenuo kako im je glavni izvor financiranja Europski istraživački projekt, a da su s donacijama tek počeli, a iz Hrvatske su prikupili u proteklih nekoliko dana oko 15 tisuća eura.

Za kraj je ljudima u Hrvatskoj poručio: 

'Kao što sam rekao, problem s potresima je što ne možemo pružiti nikakvu sigurnost, potresi nemaju sezonu, ne možemo ih predvidjeti poput poplava. Jedino što možemo učiniti jest da budemo spremni. Siguran sam da postoje resursi iz kojih se može saznati kako se pripremiti za potres.

Najgore je ne znati što trebate raditi u slučaju potresa. Iskoristite ovo vrijeme, već ste imali dovoljno potresa, iskoristite ovo vrijeme da vidite što se može učiniti. Izbjegavajte postavljanje teških predmeta na police jer mogu pasti, pobrinite se da su vam police pričvršćene na zid, stvari koje padaju glavni su izvor ozljeda. Pobrinite se da znate kako reagirati, što znači da trebate imati i obiteljski plan. Potres može biti bilo kad. Ako su vam djeca u školi, morate biti spremni na to. To traje 10 minuta, ali morate raspraviti što ćete učiniti ako se to dogodi, gdje ćete se naći ako ne možete stupiti u kontakt... To su osnovne stvari koje čine veliku razliku i koje mogu donijeti malo mira i smanjiti razinu tjeskobe.', poručio je u razgovoru Remy Bessu.