"Pružamo veliku potporu, ali moramo učiniti još više i pripremiti se za duži rok", rekao je Stoltenberg u intervjuu za Reuters.

"Stoga smo također sada u bliskom kontaktu i blisko surađujemo s obrambenom industrijom kako bismo proizveli više i isporučili više različitih vrsta streljiva i oružja za jačanje obrambenog kapaciteta", kazao je.

Posljednjih mjeseci Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje počele su isporučivati naprednije konvencionalne sustave naoružanja Ukrajini, uključujući topničke raketne sustave visoke mobilnosti (HIMARS) koji su precizniji i imaju veći domet.

Stoltenberg je odvojeno u govoru aktivistima norveške Laburističke stranke u četvrtak kazao da je ruska invazija na Ukrajinu dovela do najopasnijeg trenutka za Europu od kraja Drugog svjetskog rata te da Rusija ne smije pobijediti.

Također je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za "nepromišljenu i opasnu" retoriku u vezi s potencijalnom uporabom nuklearnog oružja.

Stoltenberg je ponovio svoj stav da će rat vjerojatno završiti tek nakon pregovora.

"Znamo da većina ratova završava za pregovaračkim stolom. Također znamo da će ishod tih pregovora u potpunosti ovisiti o snazi na bojnom polju", rekao je glavni tajnik NATO-a za Reuters.

"Nije na meni da govorim Ukrajini kakvi bi točni uvjeti trebali biti. Na meni je i NATO-u da ju podržimo i ojačamo kako bi maksimirala mogućnost za postizanje prihvatljivog rješenja", dodao je.

Zbog rata su prethodno neutralne Finska i Švedska zatražile članstvo u NATO-u, a njihov su zahtjev do sada ratificirale 23 od 30 članica NATO-a.

"Ovo je najbrži pristupni protokol u modernoj povijesti NATO-a. Očekujem da će preostalih sedam saveznika učiniti isto", rekao je Stoltenberg.

Rekao je i da će o zahtjevu Turske za izručenjem osumnjičenih za terorizam iz Švedske i Finske morati odlučiti sudovi u dvjema skandinavskim zemljama.

"Vladavina prava je na snazi u Finskoj i Švedskoj", kazao je Stoltenberg.