Pariški sporazum proteklih se mjeseci održava na površini zahvaljujući ponovnom angažmanu Kine i mogućnosti da izabrani američki predsjednik Joe Biden vrati SAD u sporazum.

No, deseci čelnika koji su govorili na summitu uglavnom su nudili manje izmjene postojećih angažmana ili su obećavali hrabrije korake uoči ključnih razgovora u Glasgowu potkraj iduće godine, umjesto da ponude nove politike koje bi ubrzale prestanak korištenja fosilnih goriva.

"Može li netko još nijekati da se suočavamo s dramatičnom situacijom?", rekao je putem videoveze Guterres, bivši portugalski premijer koji je klimatske promjene učinio glavnom temom svog mandata.

"Stoga danas pozivam sve čelnike diljem svijeta da proglase Klimatsko izvanredno stanje u svojim zemljama sve dok se ne postigne ugljična neutralnost", istaknuo je.

S obzirom na sve snažniji utjecaj klimatskih promjena u razdoblju nakon Pariškoga sporazuma – u rasponu od šumskih požara u Australiji i Kaliforniji do otapanja ledenih površina - sve je veći pritisak javnosti na čelnike da slušaju upozorenja znanstvenika.

Britanija, jedan od domaćina summita, dala je jedno od najjasnijih novih obećanja, najavivši u petak navečer da će ukinuti izravnu vladinu potporu prekomorskim projektima koji uključuju fosilno gorivo.

Aktivisti su pohvalili taj potez jer se njime stvara pritisak na ostale zemlje G7 da ograniče potporu naftnim i plinskim kompanijama.

Nova obećanja zemalja poput Indije, Njemačke i Francuske da će podržati Pariški sporazum, manje su hvaljena zbog sadržaja, a više kao sredstvo održavanja na životu nade u brže postizanje cilja - prepolavljanja globalne emisije stakleničkih plinova do 2030. godine, u skladu s Pariškim sporazumom.

Guterres je dodao da su paketi mjera gospodarskoga oporavka nakon pandemije covida 19 prilika da se djeluje i na klimu, ali i upozorio da su zemlje G20 dosad potrošile više od 50 posto svojih potpora na sektore povezane s fosilnim gorivima.