Ako je vjerovati izvještaju katarske Al Jazeere, jedne od najuglednijih televizijskih kuća na svijetu, multinacionalna trgovačka korporacija Glencore je 2001. kupila milijun barela sirove nafte od Iraka te ih, protivno tada važećem međunarodnom embargu, prodala za trostruku cijenu u Hrvatskoj
Naime, Al Jazeera je objavila opsežan tekst o Glencoreu, ogromnoj multinacionalnoj korporaciji koja trguje burzovnim robama, a koja bi uskoro na Londonskoj burzi trebala krenuti u najveću inicijalnu javnu ponudu dionica u povijesti Londonske burze, pri čemu na prodaju namjerava staviti dionice vrijedne 11 milijardi američkih dolara.
Glencore se, naime, bavi špekulativnim trgovanjem burzovnim robama te je najveća takva tvrtka na svijetu. Očekuje se da će njena inicijalna javna ponuda stvoriti četiri nova milijardera i nekoliko stotina milijunaša, dok bi deseci većih dioničara trebali zaraditi više od 100 milijuna dolara po glavi. Vrijednost Glencorea procjenjuje se na 60 milijardi dolara, a ta tvrtka kontrolira 50 posto globalnog tržišta bakra, 60 posto tržišta cinka i 45 posto tržišta olova. Analitičari procjenjuju da je, zahvaljujući takvim enormnim tržišnim udjelima, Glencore tvrtka koja uvelike određuje svjetske cijene mnogih sirovina.
Glencore zapošljava 58.000 ljudi, lani je generirala promet od 145 milijardi dolara, a vrijednost njene imovine procjenjuje se na 79 milijardi dolara. Baza joj je u švicarskom Baaru, što joj omogućava relativno nisku razinu regulacije.
Kako javlja Al Jazeera, Marc Rich, osnivač i vlasnik Glencorea, poznat je kao agresivni burzovni špekulant koji ne preže od mutnih poslova da bi povećao svoje bogatstvo, a njegov način rada zadržao se u Glencoreu i nakon što ga je prodao 1993. godine.
Pozivajući se na izvješće Vijeća sigurnosti UN-a, Al Jazeera javlja da je Glencore ostvario izuzetno visok profit kad je 2001. od Iraka, kojim je tada vladao diktator Sadam Husein, kupio milijun barela sirove nafte koja je trebala završiti u SAD-u. No Glencore je naftu, koja je bila pod embargom, preusmjerio u Hrvatsku, gdje ju je prodao po triput većoj cijeni od one po kojoj ju je kupio.
Nadalje, Rich je trgovao naftom i s Iranom, unatoč činjenici da se ta zemlja nalazila na crnoj listi SAD-a, a poslovao je i s južnoafričkim rasističkom režimom te Kubom i Libijom u vrijeme dok su te zemlje bile pod američkim embargom.
