U proteklim desetljećima europske države bile su među najvećim dobitnicima procesa ekonomske globalizacije, napose Njemačka kao svjetski izvoznički šampion. To se promijenilo od 2007. i 2008. godine, pokazuje izvještaj Zaklade Bertelsmann Globalisierungsreport 2016. U njemu je proces globalizacije analiziran u 42 države svijeta, među koje nije uključena Hrvatska, no tu su, primjerice, Slovenija i Slovačka, koje su slične po brojnim pokazateljima.

Globalizacija se usporila ili je zaustavljena u 35 od 42 obrađene države, a kriteriji po kojima su se stručnjaci Zaklade Bertelsmann vodili uključuju gospodarsku povezanost (kroz trgovinu i investicije) te neke vanjske faktore poput turizma i vanjskopolitičkih odnosa svake države.

Prema autorima studije - a to su Michael Böhmer, Claudia Funke, Andreas Sachs, Heidrun Weinelt i Johann Weiss - usporavanje ekonomske globalizacije usporava i gospodarski rast. Volumen globalne trgovine se proteklih godina smanjuje, no zanimljivo je i kako su tzv. zemlje BRICS-a od globalizacije profitirale manje od Zapada, iako su na svjetskom tržištu zauzele važnije pozicije nego što su ih prethodno imale.

Primjerice, u Danskoj je od 1990. godine prosječna plaća zahvaljujući efektima globalizacije porasla 1210 eura u odnosu na stanje cijena iz 2000. godine, u Njemačkoj 1130 eura, a u Austriji 880 eura. No u Rusiji tek za 120 eura, a u Indiji samo za 20. Autori također ističu da to ne govori ništa o tome kako je u društvu raspodijeljeno to povećanje prihoda. Dodaju da su zapadne zemlje, iako je došlo do preseljenja industrijske proizvodnje u zemlje s jeftinom radnom snagom, od svega toga najviše profitirale.

Ističe se i da su vidljive razlike u gospodarskim sektorima koji su u globalizacijskom kontekstu dominantni u zemljama Zapada i Trećeg svijeta pa iako u međuvremenu pola globalne trgovine dolazi iz siromašnijih zemalja, to su proizvodi poput kućanskih aparata i iz područja novih medijskih tehnologija, dok u branšama kao što su farmaceutska i zrakoplovna industrija ‘dominaciju imaju etablirane industrijske zemlje’. Analiza pokazuje i da se gospodarski uspon zemalja tzv. drugog i trećeg svijeta temelji na njihovoj konkurentnosti, tj. jeftinoj radnoj snazi.

Inače gospodarski liberalno orijentirana Zaklada Bertelsmann, koju je osnovala jedna od najvećih njemačkih korporacija, upozorava kako ‘gospodarsko zatvaranje, npr. kroz zatvaranje granica ili protekcionizam, ide na teret ekonomskog statusa građana’. Autori studije predlažu smanjenje kontrole tokova kapitala i uklanjanje trgovinskih barijera.

Kritičari te studije pak ističu kako je za stručnjake Zaklade Bertelsmann povezanost između blagostanja i stupnja globalizacije nešto što uzimaju kao činjenicu i uopće ne propituju.