Na svjetskoj razini povećava se broj površina zasijanih GMO kulturama, no prisutnost genetski modificirane hrane u Hrvatskoj još je uvijek mala zahvaljujući prevlasti domaće proizvodnje, pokazuje izvješće koje je predstavljeno u petak na konferenciji za novinare.

Monitoring je pokazao da su genetskim modifikacijama najviše izloženi dodaci prehrani i sportska prehrana, te da su sportaši i vegetarijanci najviše izloženi utjecaju takve hrane, rekla je pomoćnica ministra zdravlja Nataša Zorić.

U monitoringu je dio uzoraka uzet na tržnici, dio u domaćoj proizvodnji, kod distributera i u maloprodajnim lancima, a analizirani su proizvodi na bazi soje, kobasice, dijetetski proizvodi, riža, papaja, kukuruzni i pšenični proizvodi.

U Hrvatskoj se poštuju sve europske direktive nadzora GMO hrane, koje su dosta restriktivne. Radi uvida u stanje na tržištu hrane godišnje se obavljaju redoviti nadzori, a genetski modificirana hrana životinjskog podrijetla nije dozvoljena.

Ove godine predviđena je provedba monitoringa u pet faza u šest gradova iz kojih će se analizirati ukupno 180 uzoraka - 40 posto uzoraka uzet će se kod domaćih proizvođača, 40 posto u maloprodaji i veleprodaji, a 20 posto iz silosa i skladišta.

U Ministarstvu zdravlja ističu da stočna hrana i sjemenski reprodukcijski materijal nije u njihovoj nadležnosti, a meso i jaja stoke hranjene GMO hranom ne podliježe potrebi označavanja, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Na konferenciji je istaknuto kako još uvijek nema dokaza da je genetski modificirana hrana štetna za ljudsko zdravlje, pa su još uvijek podijeljena mišljenja između njezinih zagovornika i protivnika.

Genetske modifikacije većinom su prisutne u biljnim kulturama - kukuruzu, pamuku i duhanu, ali se pojavljuju i kod životinjskih vrsta - nekih sorti kokoši, riba i svinje. Španjolska je lani bila jedan od najvećih proizvođača GMO hrane u Europi.