U subotu se navršava točno godinu dana od njene prisege, kad je naslijedila prijašnju vladu Marjana Šareca, šaroliku lijevo-liberalnu koaliciju koja je izdržana na vlasti samo godinu i pol nakon redovnih izbora, a onda se raspala.

"Što prije ova vlada otiđe, to bolje za Sloveniju", jedini je komentar koji sada, pred prvu obljetnicu Janšine treće vlade imaju u Šarecovoj listi (LMŠ), a sličan pogled imaju i u drugim strankama s lijevog političkog spektra. Njihov pokušaj u veljači da oblikuju novu parlamentarnu većinu, izglasaju nepovjerenje Janšinoj vladi i za mandatara nove imenuju Karla Erjavca, nije uspio, no to ne znači da je politička situacija u državi koja 1. srpnja treba preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a stabilizirana.

Naprotiv, Janšina vladajuća koalicija, nakon odlaska iz vlade Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), u 90-članom Državnom zboru ima samo 41 zastupnika. Njen opstanak ovisi o glasovima Nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča te nesigurnoj zastupničkoj potpori dvaju manjinskih predstavnika i stranačkih prebjega, a čekaju je i oporbene interpelacije protiv više ministara.

Rat s domaćim 'mainstream' medijima

Koliko su ozbiljne optužbe oporbe da sadašnja vlada, a posebno njen premijer i njegova stranka, krše europsko načelo vladavine prava, odnosno da napadima na novinare i miješanjem u rad pravosudnih tijela, ugrožavaju poziciju Slovenije u Europskoj uniji i svijetu?

Od samog početka svoje treće vlade u ožujku prošle godine Janša je započeo svojevrsni verbalni "rat" s domaćim "mainstream" medijima. Optuživao ih za političku pristranost i širenje "lažnih" vijesti u korist "ekstremne" lijeve oporbe, a protiv njegove vlade i njega osobno, te za medijsko promicanje prosvjeda protiv propisanih epidemioloških mjera. Pri tome su na udaru njegovih objava preko društvenih mreža bili posebno javni RTV servis i Slovenska tiskovna agencija STA, mediji s najvećim utjecajem, u očitoj namjeri da se pritiscima iznudi promjena uređivačke politike. Promjenom sastava programskog vijeća Slovenske radiotelevizije došlo je do smjene dosadašnjeg ravnatelja te kuće Igora Kadunca, koji se iz formalnih razloga žalio na izbor prilično nepoznatog menadžera Andreja Graha Whatmougha. Janša je ovih dana otvoreno preko Twittera zahtijevao i ostavku direktora STA-a Bojana Veselinoviča, poručivši posredno da je to uvjet da nacionalna agencija ponovo dobije potrebna sredstva za djelatnost javnog informiranja, koje joj je vlada mjesecima uskraćivala.

No pojavljuju se vijesti da je već angažirao ljude koji bi osnovali novu "neovisnu" tiskovnu agenciju s novim kadrovima i pristupom. Oba su javna servisa zadnjih mjeseci dobivala potporu domaćih i stranih novinarskih udruga, dok su ih Janši bliski mediji napadali kao navodna središta moći "starih struktura" i eksponente "ekstremne ljevice".

Riječ je o više medijskih platformi ili portala koje je zadnjih godina osnovala i pokrenula Janšina stranka. Tu je i stranački tjednik "Demokracija", ali i privatna televizijska postaja "Nova.24.tv", koja je prije koju godinu ojačana kapitalom mađarskih poduzetnika bliskih mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji je Janšin prijatelj i s kojim Janša dijeli mnoga politička uvjerenja. I u stranom tisku u zadnje vrijeme aktualnog slovenskog premijera prati epitet političara tipa "desnog populista", s primjesama autoritarnog stila vladanja.

Njegovo medijsko povezivanje s Donaldom Trumpom ili Viktorom Orbanom, a Slovenije s "iliberalnim" demokracijama u srednjoj i istočnoj Europi uznemirile su i slovenski politički establišment. Na opasnost takvih stereotipa, jednom kad do njih dođe, Janšu je nedavno upozorio i predsjednik države Borut Pahor, pozvavši ga da ih ne uzima olako, a oporbu da prije slovenskog preuzimanja predsjedanja EU-om postigne s vladom dogovor o suradnji, koji bi se koncentrirao na borbu protiv pandemije i gospodarski oporavak nakon njena završetka.

Pritužbe o pritiscima na pravosudni sustav

Uz napade na novinare i medijske slobode Janšinoj vladi se zamjeraju opsežne kadrovske promjene u svim institucijama vlasti, ali i pritisci na pravosudni sustav. Tako se Društvo državnih tužitelja Slovenije (DDTS) početkom ožujka u dopisu Vijeću Europe potužilo na "brojne nedopustive pritiske" koje, kako tvrde, premijer Janša izvodi "izravno ili preko njemu podređenih medija".

Kao eklatantan primjer miješanja u rad pravosudnih organa naveli su blokadu imenovanja državnih tužitelja iako je to već bilo prošlo predviđenu proceduru. Žale se i na javno "vrijeđanje" pojedinih tužitelja od premijera i drugih predstavnika vlade, te na 30-postotno sniženje tužiteljskih plaća u vrijeme epidemije Covida-19, potvrđujući mišljenja kako pritisci na neovisne organe vlasti nisu izmišljeni i politički motivirani, kako ocjenjuje vlada.

O žestini političke borbe u Sloveniji i jakim emocijama svjedoči i ovotjedna izjava koju je za Slovensku televiziju dao Ivo Vajgl, bivši diplomat i ministar vanjskih poslova, koji je političku karijeru završio nakon dva mandata u Europskom parlamentu.

»Rekao bih da Janšu svijet nikad nije zanimao i da ga ni ne razumije. On je tipičan provincijalni političar, možda dobar za svoj izborni okrug u Grosuplju i za svoje pristaše u Sloveniji", kazao je Vajgl koji tvrdi da je Janšin cilj "nanijeti štetu" Europskoj uniji kakva je sada.

"Janša ima predodžbu nekakve drukčije Europske unije, Unije u kojoj bi se okupile države koje on vidi kao svoj uzor, to je Orbanova država i država populista", kazao je Vajgl, dodavši da Janša do sada nije izašao ni s jednom idejom kojom bi zainteresirao Europu kao političar ili državnik iz jedne male članice.

Zastupnik Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) u Europskom parlamentu Milan Zver o optužbama Janše kao autokrata koji guši nezavisne medije kaže da su se takve simplifikacije o njemu u međunarodnom tisku i europskim institucijama proširile preko Janšinih političkih konkurenata u zemlji i da mu je žao što strani mediji podliježu takvim manipulacijama. To je poznata taktika naše ljevice da obmanjujuće informacije dostavljaju stranim novinarima koji ih onda nekritički preuzimaju, kaže Zver.

Dodaje da je tako bilo i u slučaju "inače uglednog" briselskog portala Politico.EU, čije je novinarka Sloveniju opisala kao zemlju u kojoj vlada izvodi pritisak i straši novinare te tako uvodi "samocenzuru" kod novinara samih.

Slično misli i Franci Bogovič, slovenski eurozastupnik iz Slovenske pučke stranke (SLS). "Na žalost, kolege zastupnici iz slovenskih lijevih stranaka unutarpolitička pitanja i stranačku borbu prenose na europski parket. Time pljuju u vlastiti tanjur i Sloveniju ocrnjuju u Europi prije nego što će preuzeti predsjedanje EU-om", kazao je povodom rasprava u Europskom parlamentu o stanju medija i demokracije u Sloveniji Bogovič.

Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta raspravljat će se o medijskoj situaciji u Mađarskoj i Poljskoj, a naknadno je na sjednicu uvrštena i tema medijskih sloboda u Sloveniji, što su predložile liberalne grupacije zastupnika, uz protivljenje Europske pučke stranke, najjače grupacije u parlamentu, kojoj pripada i Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS).