Šeik Hassan Nasrallah, vođa militantnog libanonskog šiitskog pokreta Hezbolah, jedna je od najpoznatijih i najutjecajnijih osoba na Bliskom istoku. Nasrallah, koji je bio meta zračnog napada na Bejrut u petak, godinama nije viđen u javnosti zbog straha da će ga Izrael ubiti.

Nasrallah, koji je dojelovao pomalo iz sjene, može se pohvaliti bliskim osobnim vezama s Iranom, odigrao je ključnu ulogu u pretvaranju Hezbolaha u političku i vojnu silu kakva je danas, i dalje ima veliko poštovanje pristaša Hezbolaha, piše BBC.

Pod Nasrallahovim vodstvom, Hezbolah je pomogao u obuci boraca iz palestinske oružane skupine Hamas, kao i milicija u Iraku i Jemenu, te je dobio projektile i rakete od Irana kako bi ih upotrijebio protiv Izraela.

Usmjeravao je razvoj Hezbolaha od obične milicije osnovane za borbu protiv izraelskih trupa koje su okupirale Libanon u vojnu silu jaču od libanonske vojske, jednu od mojčnijih snaga u libanonskoj politici, glavnog pružatelja zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga, ali i i ključnog dijela saveznika Irana u borbi za regionalnu prevlast.

Rođen 1960., Hassan Nasrallah odrastao je u četvrti Bourj Hammoud u istočnom Bejrutu, gdje je njegov otac Abdul Karim držao malu trgovinu voćem i povrćem. Bio je najstariji od devetero djece.

Pridružio se pokretu Amal, tada šijitskoj miliciji, nakon što je Libanon utonuo u građanski rat 1975. Nakon kratkog boravka u iračkom svetom gradu Najafu kako bi pohađao šijitsko sjemenište, ponovno se pridružio Amal u Libanonu prije nego što su se on i drugi odvojili od grupe u 1982., ubrzo nakon što je Izrael napao Libanon kao odgovor na napade palestinskih militanata.

Nova skupina, Islamic Amal, dobila je znatnu vojnu i organizacijsku potporu Iranske revolucionarne garde sa sjedištem u dolini Bekaa, te se pretvorila u najistaknutiju i najučinkovitiju šijitsku miliciju koja će kasnije formirati Hezbolah.

Godine 1985. Hezbolah je službeno najavio svoje osnivanje objavljivanjem "otvorenog pisma" u kojem su SAD i Sovjetski Savez identificirani kao glavni neprijatelji islama i pozvano je na "brisanje" Izraela, za kojeg su ustvrdili da je okupirao muslimanske zemlje.

Nasrallah se probijao kroz Hezbolahove redove kako je organizacija rasla. Nakon što je služio kao borac postao direktor Hezbolaha u Baalbeku, zatim u cijeloj regiji Bekaa, a zatim u Bejrutu. Vođa Hezbollaha postao je 1992. u dobi od 32 godine, nakon što je njegov prethodnik Abbas al-Musawi ubijen u izraelskom helikopterskom napadu.

Jedna od njegovih prvih akcija bila je osveta za ubojstvo Musawija. Naredio je raketne napade na sjeverni Izrael u kojima je ubijena djevojka, izraelski službenik sigurnosti u izraelskom veleposlanstvu u Turskoj ubijen je autobombom, a bombaš samoubojica napao je izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu u Argentini, ubivši 29 ljudi.

Nasrallah je također vodio rat niskog intenziteta s izraelskim snagama koji je završio njihovim povlačenjem iz južnog Libanona 2000., iako je pretrpio osobni gubitak kada je njegov najstariji sin Hadi ubijen u vatrenom okršaju s izraelskim trupama.

Nakon povlačenja Nasrallah je proglasio da je Hezbolah postigao prvu arapsku pobjedu protiv Izraela. Također je obećao da se Hezbolah neće razoružati, rekavši da smatra da se 'cijeli libanonski teritorij mora vratiti', uključujući područje farmi Shebaa.

Do 2006. vladao je relativni mir, aonda su militanti Hezbolaha pokrenuli prekogranični napad u kojem je ubijeno osam izraelskih vojnika, a druga su dva oteta, što je izazvalo masovni odgovor Izraela.

Izraelski ratni zrakoplovi bombardirali su uporišta Hezbolaha na jugu i u južnim predgrađima Bejruta, dok je Hezbolah ispalio oko 4000 raketa na Izrael. Više od 1125 Libanonaca, većinom civila, poginulo je tijekom 34-dnevnog sukoba, kao i 119 izraelskih vojnika i 45 civila. Nasrallahov dom i uredi bili su na meti izraelskih ratnih zrakoplova, no on je preživio neozlijeđen.

Godine 2009. Nasrallah je objavio novi politički manifest kojim je nastojao istaknuti Hezbolahovu "političku viziju". Izbacio je spominjanje islamske republike ikoje je spominjao u dokumentu iz 1985., ali je zadržao čvrst stav prema Izraelu i SAD-u i ponovio da Hezbolah mora zadržati svoje oružje unatoč rezoluciji UN-a koja ga zabranjuje u južnom Libanonu.

'Ljudi se razvijaju. Cijeli svijet se promijenio u protekle 24 godine. Libanon se promijenio. Svjetski poredak se promijenio', rekao je tada Nasrallah.

Četiri godine kasnije, Nasrallah je izjavio da Hezbolah ulazi u "potpuno novu fazu" svog postojanja slanjem boraca u Siriju da pomognu svom savezniku kojeg podržava Iran, predsjedniku Basharu al-Assadu, da uguši pobunu. Libanonski sunitski čelnici optužili su Hezbolah da je uvukao zemlju u rat u Siriji, a sektaške napetosti dramatično su se pogoršale.

Godine 2019. duboka ekonomska kriza u Libanonu izazvala je masovne prosvjede protiv političke elite dugo optuživane za korupciju, rasipništvo, loše upravljanje i nemar. Nasrallah je u početku izrazio razumijevanje za pozive na reforme, ali se njegov stav promijenio kada su prosvjednici počeli zahtijevati potpunu reviziju političkog sustava.

Dan nakon neviđenog napada Hamasovih naoružanih ljudi na Izrael kada je pokrenut krvavi sukob u Gazi (op-a 8. listopada 2023.), eksalirale su i do tad sporadične borbe između Hezbolaha i Izraela. Hezbolah je pucao na izraelske položaje, u znak solidarnosti s Palestincima.

U govoru u studenom, Nasrallah je rekao da je napad Hamasa bio '100 posto palestinski u smislu odluke i izvršenja', ali da je vatra između njegove skupine i Izraela bila 'vrlo važna i značajna'. Hezbolah je lansirao više od 8.000 raketa na sjeverni Izrael i Golansku visoravan koju je Izrael okupirao. Također su ispaljivali protutenkovske projektile na oklopna vozila i napadali vojne ciljeve eksplozivnim bespilotnim letjelicama. Izraelske obrambene snage (IDF) uzvratile su zračnim napadima te tenkovskom i topničkom vatrom na položaje Hezbolaha u Libanonu.

U svom posljednjem govoru, Nasrallah je okrivio Izrael za detoniranje tisuća pejdžera i woki-tokija koje su koristili pripadnici Hezbolaha, što je ubilo 39 ljudi i ranilo više tisuća, te je rekao da je to 'prešlo sve linije'. Priznao je da je skupina pretrpjela 'udarac bez presedana'.

Ubrzo nakon toga Izrael je dramatično eskalirao napade na Hezbolah, pokrenuvši valove bombardiranja u kojima je poginulo gotovo 800 ljudi.