Uoči prve godišnjice tog prosvjeda građana, kojim je poslana jasna poruka nadležnima da Splićani od Marjana kao mirne rekreativne zone neće odustati, na nepošumljenom dijelu te plaže nikao je sinoć alepski bor. Članovi Inicijative za Marjan su uvjereni da je ovaj fenomen potaknut i za javnost izvrsnim očitovanjem ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ivana Vrdoljaka, koji je rezolutno odbio svaku mogućnost gradnje ugostiteljskih objekata u PŠ Marjan.

U priopćenju tim povodim Inicijativa ističe da je svojevremeno sličnim činom, postanak grada otpočeo sađenjem stabla. 'Prije nego što je počeo saditi stabla, Split je bio mala, sirota varoš zemljoradnika i ribara, sastavni dio kulture u kojoj su se stabla krčila i čupala jer su smetala ispaši i oranju, smetala međi, bunaru, zidu. A onda je Split počeo saditi stabla' uvod je informativnog priopćenja i navode se zaslužni preci, Tartaglia i Račić, Kolombatović i Marangunić koji su vidjeli, ne ono što Marjan jest, nego ono što bi mogao biti: 'Zamislili su svoj san, Marjan kao veliki perivoj, gradsku šumu, mjesto ugode i javno dobro. Zamislili su ga, i u ime tog sna počeli saditi stabla: prvo, deseto, stoto, tisućito.' Inicijativa za Marjan upozorava da danas Split više ne sadi stabla i konstatira da danas, on ne samo da nije metropola, nego je nešto čega bi se i provincija stidjela.

'Njegovo opadanje, njegovo kulturno, ekonomsko, građansko i političko urušavanje pod ruku je išlo s odnosom prema Marjanu i odnosom prema stablu. Split ne samo da ne sadi više na Marjanu, nego nagriza taj Marjan. On ne samo da ne stvara nove Marjane, nego stablo sječe i pili i tamo gdje ih je naslijedio - od vrtova Bačvica do Vrtla u Getu, od Kaliternina perivoja do zelenih površina u Spinutu. Kršeći svoja stabla, Split je skršio i svoju urbanost, te prestao biti gradom. Pred točno godinu dana, 16. siječnja 2011., pet tisuća Splićana pobunilo se na lokaciji Prva voda na Marjanu protiv toga da tamo padnu stabla, a Marjan postane resurs privatnog profita. Točno na godišnjicu, mi građani Splita na Prvoj vodi sadimo jedno stablo - jedan alepski bor, isto ono stablo koje su 1910-ih sadili naši stari. Sadimo ga sa željom da Split ponovo postane grad u kojem se stabla sade, umjesto da se čupaju. Sadimo ga u podršku svim onim stablima koja sada, u ovom času, padaju. Sadimo ga u ime vizije preporođenog, obranjenog Marjana. Sadimo ga s namjerom da Split ponovo postane mjesto na kojem građani sade, a ne čupaju stabla', zaključak je priopćenja Inicijative za Marjan.