Prema radu objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences razine preživljavanja arktičkih komaraca porast će za više od 50 posto kada prosječne temperature u regiji narastu za 2°C.

Iako ne prenose malariju, denga groznicu i druge slične bolesti poput tropskih srodnika, promjene u režimu njihova razvoja mogu imati snažan utjecaj na život na Arktiku.

Autori s Dartmouth Collegea u svojem radu tumače da su komarci najranjiviji u ranim danima razvoja kada masovno postaju žrtve drugih kukaca i ptica. Njihova se jajašca u normalnim klimatskim uvjetima počinju razvijati u svibnju kada se led u jezercima otapa. Globalno zagrijavanje, koje je u arktičkim područjima dvostruko brže nego u ostatku svijeta, pomaknulo je ovu sezonu za oko dva tjedna ranije. To im je omogućilo da se ranije razviju do veličina u kojima je njihova ranjivost značajno manja. Konačan rezultat jest da ih značajno više preživljava do pune zrelosti. A kada se legu, oni se javljaju praktički svi istovremeno u golemim oblacima.

Budući da u arktičkim krajevima nema previše životinja čijom bi se krvlju hranili, komarci u velikim oblacima u svako doba dana napadaju karibue, sobove i ljude. Glavna autorica studije Lauren Culler kaže da je neke njezine suradnike na Grenlandu znalo u jednom trenutku napasti po stotinjak komaraca odjednom.

Zbog manjka hrane oni su toliko napasni da životinje koje napadaju traže utočište u snježnim i zaleđenim, vjetrovitim krajevima. Zbog toga manje vremena provode u travnatim tundrama u ispaši pa im se broj već sada smanjuje. Ove trendove pada populacija zbog najezde komaraca i kukaca već su potvrdila prijašnja istraživanja.

Dodatan problem je to što ranije otapanje leda pomiče najezde komaraca bliže razdoblju u kojem se tele mladunci karibua. Budući da majke s mladunčadi ne mogu bježati od napasnika, količine krvi koje su im na raspolaganju postaju veće, a time oni postaju još brojniji. Kada milijuni napasnika napadnu mladunce nerijetko mogu uzrokovati njihovu smrt.

Uranjeni razvoj komarcima također omogućava da bolje izbjegavaju kukce predatore pa i ptice koje se hrane kako komarcima, tako i kukcima koji jedu komarce pa postoji opasnost da dođe do ozbiljne promjene u ravnoteži u cijelom ekosustavu. Ove promjene zasigurno će se odraziti na život ljudi kojima su arktički krajevi domovina.

Culler ističe da je ova studija samo jedna od brojnih potvrda koje pokazuju da ne možemo ni zamisliti na koje će sve načine globalno zagrijavanje utjecati na različite organizme i cijele ekološke sustave.