Političke stranke su krajem 2014. iskazale ukupno 23.098.673 kuna obveza za kredite i zajmove, od kojih se vrijednosno značajniji, u ukupnom iznosu od 22.753.026 kuna odnose na šest parlamentarnih političkih stranaka (HDZ, HNS, HSP AS, HDSSB, IDS, SDP). Detalje zaduživanja, međutim, ne žele iznositi u javnost, a uglavnom poručuju kako posluju u skladu sa zakonom i redovito objavljuju financijska izvješća, što za većinu stranaka redovito potvrđuju i izvješća državne revizije
U udruzi GONG, međutim, inzistiraju da bi stranke morale objaviti tko su im kreditori i tako vratiti poljuljano povjerenje građana te umanjiti prostor za korupciju.
'Stranke to moraju objaviti. Ako ne žele, to je kao da odbijaju reći tko im je donator, tko im je dao koliko novca', uvjeren je GONG-ov Dragan Zelić.
Zelić ne dijeli mišljenje da stranke po zakonu nisu dužne objaviti svoje kreditore. Upozorava kako Zakon o financiranju političkih aktivnosti propisuje da političke stranke svoje računovodstvo vode po propisima neprofitnih organizacija.
'Mi smo neprofitna organizacija, a naš neovisni revizor kaže kako u financijskom izvješću moramo navesti sve detalje zaduživanja, što uredno i činimo', kazao je Hini Zelić, tumačeći da je riječ o minimumu transparentnosti.
'Da stranke, u zemlji koja je prošla i još uvijek prolazi takvu agoniju s financiranjem stranaka, ne žele objaviti tko su im kreditori, pa ljudi moji, to su minimalni principi transparentnosti', tumači Zelić.
Podsjeća da su svi državni dužnosnici u imovinskim karticama dužni navesti detalje o kreditima koje su uzeli, kako bi se otklonila mogućnost sukoba interesa.
'Ne mora sve ni pisati u zakonu, neke su stvari zdravorazumske. Ako ti netko da kredit od 15 milijuna kuna, bilo banka, bilo poduzeće, red je da se zna jesi li ti vratio kredit i pod kojim je uvjetima on dan, jer sve ostalo može biti sumnja da ćeš pogodovati tom kreditoru. Duh i svrha zakona koji traži transparentnost je da se poveže interes stranke i kreditora. Ozbiljna stranka bi morala sama raditi na podizanju standarda i razine transparentnosti, pogotovu kad pogledate zadnja istraživanja, koja govore da su političke stranke na dnu ljestvice po povjerenju građana. Neka se stranke koje odbijaju objaviti kreditore upitaju hoće li time povećati ili umanjiti to povjerenje', kaže Zelić.
Uvjeren je da bi više standarde transparentnosti moralo postavljati i Državno izborno povjerenstvo, kao neovisno tijelo koje nadzire financiranje političkih aktivnosti.
Pitanje zaduživanja političkih stranaka u fokus javnosti je došlo nakon što je vlasnik Prvog plinarskog društva (PPD) Pavao Vujnovac u intervjuu danom tjedniku Nacional otkrio kako mu HDZ duguje 4,2 milijuna kuna te kako kasni s vraćanjem duga.
Na to je reagirao jedini kandidat za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković, zatraživši od glavnog tajnika Domagoja Ivana Miloševića da mu podnese izvješće o kreditorima, a iz dokumenta koji je Hina dobila na uvid neslužbenim putem vidjelo se da se 2014. i 2015. HDZ, uz PPD. Zadužio i kod tvrtki Viadukt i DIV.
Uz to, stranka je uzela dva kredita u Zagrebačkoj i jednu kratkoročnu pozajmicu u u Partner banci.