Granatiranje Knina uoči "Oluje" bilo je s vojnog stajališta neselektivno, a zapovijedi generala Gotovine neprecizne glede vojnih ciljeva i učinka koji se želi postići, izjavio je u srijedu topnički vještak Harry Konings na suđenju trojici hrvatskih generala pred Haaškim sudom
ZAGREB - Potpukovnik nizozemske vojske i vještak tužiteljstva zaključio je da su udari hrvatskog topništva po Kninu, osobito u prvim satima 4. kolovoza 1995., imali značajke "uznemirujuće vatre" cilj koje bio izazvati kaos i bijeg civilnog stanovništva.
"U zapovijedi o granatiranju ne spominje se željen učinak, što upućuje da je cilj bio izazvati kaos među civilnim stanovništvom, a u konačnici predaju vojske na tome području", rekao je Konings.
Dodao je da bi kao stručnjak za topništvo očekivao jasno i detaljno objašnjenje ciljeva koje žele pogoditi. "Izdana zapovijed je toliko opća da može uzrokovati nerazumijevanje i pogrešno tumačenje unutar zapovjednog lanca. Ja nikad ne bih izdao zapovijed o topničkom napadu bez dodatna pojašnjenja zapovjedništvu topništva", istaknuo je Konings.
Svjedok je u pitanje doveo i učinkovitost granatiranja vojnih ciljeva, kao što su bile vojarne tzv. krajinske vojske ili sjedište predsjednika tzv. republike srpske krajine, jer je bilo rizično sa stajališta kolateralnih civilnih žrtava.
"Zapovjednik bi se trebao koristiti topničkom silom samo protiv vojnih meta, a ako su one među civilima, onda tako da se smanje civilne žrtve i šteta na infrastrukturi", ustvrdio je Konings. Dodao je da je topništvo najgore oružje protiv vojnih ciljeva u civilnim područjima zbog kolateralne štete što pritom nastaje.
Također smatra da su vojni ciljevi u Kninu, u kojem je u trenutku napada bilo 15.000 ljudi, bili nepodobni za napad topništvom zbog njegovih ubojitih učinaka, krhotina granata koje lete daleko, a i moguće nepreciznosti oružja.
Kao dokaz za pretjeranu uporabu topništva Konings je, osim toga, naveo i podatak da je 4. gardijska brigada HV-a, koja je prva ušla u grad, imala 1900 vojnika i bila je u stanju lako zauzeti Knin koji je branilo oko 500 vojnika tzv. krajinske vojske.
Po njegovim riječima, bio je "iznenađen" kad je na popisu meta vidio bolnicu i crkvu u Kninu, dakle civilne odnosno kulturno-povijesne objekte. Ustvrdio je da se takve mete ne bi nikad mogle naći u zapovijedima o granatiranju nizozemske vojske ili NATO-a.
Svjedok Konings nastavlja s iskazima u srijedu u postupku protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, optuženih za zločine u tijeku "Oluje" i nakon nje ljeti 1995.
