Iako su mnogi neupućeni vjerovali da je njezin teror zaustavljen, opet se pojavila Islamska država, i to u svojem iskonskom bestijalnom obliku. Ta teroristička organizacija preuzela je odgovornost za dva bombaška napada u kojima su u Iranu u srijedu ubijene 84 osobe
U priopćenju, objavljenom na Telegramu, naveli su da su dva pripadnika Islamske države aktivirala samoubilačke eksplozive pojaseve u gužvi na groblju u gradu Kermanu, na jugoistoku Irana, gdje se obilježavala četvrta godišnjica smrti generala Kasima Sulejmanija, ubijenog američkim dronom u Iraku 2020.
Kao glavni zapovjednik elitnih postrojbi Kuds, ogranka Iranske revolucionarne garde za inozemne operacije, Sulejmani je vodio tajne operacije i bio ključna figura u dugotrajnoj iranskoj kampanji protjerivanja američkih snaga s Bliskog istoka. Isto tako, s Amerikancima je sudjelovao u slamanju Islamske države u Siriji i Iraku. Zbog njegove uloge u tome treba uzeti u obzir u simboliku koja stoji iza napada Islamske države.
vezane vijesti
Teheran im je u istom tonu poručio da mogu očekivati tešku odmazdu za ovaj udar. Stručnjaci smatraju da iza napada ne stoji glavna struja Islamske države, već podružnica čije je sjedište u susjednom Afganistanu. Ogranak je poznat pod nazivom Islamska država u Horasanu, a na Zapadu je znan i po skraćenicama ISIS-Khorasan ili ISIS-K.
Iran je tvrdio da Islamska država u Horasanu stoji iza mnogih neuspjelih pokušaja napada u posljednjih pet godina. Većina uhićenih su Iranci, Afganistanci ili žitelji srednjoazijskih država iz mreže podružnica sa sjedištem u Afganistanu, a ne centrale koja djeluje u Iraku i Siriji.
Islamska država sunitska je teroristička skupina i kao takva gaji mržnju prema šijitima, smatrajući ih otpadnicima od vjere. Šijiti su u Iranu dominantna verzija islama, a na meti Islamske države u Horasanu nalaze se Hazari, pripadnici šijitske manjine u Afganistanu.
Talibani u Afganistanu progone pripadnike Islamske države jer su im suparnici u borbi za vlast. Tako su mediji pisali o ulozi talibana u atentatu na vođu terorističke ćelije Islamske države koja je stajala iza bombaškog napada u zračnoj luci Kabul u kolovozu 2021., prilikom povlačenja američkih snaga. U napadu je ubijeno 13 američkih vojnika i oko 170 afganistanskih civila. Akcija slamanja oslabila je Islamsku državu u Afganistanu, prisilivši neke članove da se presele u susjedne države, ali skupina, prema medijskim izvještajima, sve više izvodi akcije izvan te zemlje te širi utjecaj u središnjoj Aziji i Pakistanu, što izaziva zabrinutost stručnjaka.
Ovo nije prvi udar Islamske države na Iran. Teroristička skupina preuzela je odgovornost za napad na šijitsko svetište u kojem je poginulo 15 ljudi, a pripisuje im se krivnja i za dvostruke bombaške napade 2017., kada su ciljali iranski parlament i grobnicu utemeljitelja Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Centrala Islamske države, iako više ne kontrolira teritorij kao nekada, i dalje je aktivna i djeluje iz svojih skrovišta u pustinjama Sirije i Iraka. Teritorijalno je bila na vrhuncu 2015., nadzirući velike dijelove Sirije i Iraka.
Strah su sijali i diljem Europe jer su izvodili terorističke napade. U početku im je bio cilj ovladavanje prostorom Iraka i Levanta, no 29. lipnja 2014. organizacija se proglasila svjetskim kalifatom, a Abu Bakr al Bagdadi nazvao se kalifom. Tvrdili su tako da imaju vjersku, političku i vojnu vlast nad svim muslimanima u svijetu. Prisegu na odanost kalifu Al Bagdadiju dale su mnoge terorističke skupine pa su stvoreni ogranci, nevezani uz maticu, u Libiji, Nigeriji, Afganistanu... Svijet su tada svakodnevno šokirale vijesti o bezobzirnosti boraca Islamske države.
Građani koji su se našli pod njezinom okupacijom bili su izloženi raznim oblicima bičevanja, sakaćenja, obezglavljivanja i razapinjanja. Najčešće žrtve su im šijiti, sunitski rivali, zarobljeni vojnici i 'nemoralne' žene. Puno su ulagali i u PR pa su sablažnjavali snimkama pogubljenja, najčešće dekapitiranjem zarobljenika.
Tek krajem 2019. godine Islamska država je poražena toliko da više nije kontrolirala teritorij nakon što su njezine pripadnike istjerale sirijske kurdske snage iz zadnjeg uporišta, sela Baguz. Savladani su zajedničkim naporima niza aktera koji imaju suprotstavljene ciljeve - sirijske vojske Bašara al Asada, potpomognute Rusima i Irancima, iračke vojske i kurdskih milicija, potpomognutih Amerikancima, te raznih šijitskih iračkih paravojnih formacija. Međutim organizacija je nastavila djelovati, a u posljednje vrijeme opet pokazuje znakove jačanja.
