'Mislim da je bio vrlo uspješan. I ranije sam rekla da će predsjednik Trump doći s vrlo čvrstim zahtjevima za izdvajanje dva posto za obranu, a 20 posto od toga za modernizaciju obrambenih snaga. Mislim da to čini s pravom jer smo se još u Walesu 2014. obvezali da ćemo na tu razinu podići izdvajanja za obranu. Ja bih rekla da su to za nas investicije, a ne potrošnja', rekla je predsjednica Grabar Kitarović nakon summita.

Drugi dan summita NATO-a postao je u jednom trenutku dramatičan kada je američki predsjednik Trump na sastanku s izaslanstvima Gruzije i Ukrajine ponovno, mimo dnevnog reda, otvorio pitanje raspodjele tereta troškova obrane. Trump je malo kasnio na taj sastanak, izvadio popis koliko koja članica izdvaja za obranu i počeo čitati. Glavni tajnik Jens Stoltenberg, koji je vodio sastanak, zamolio je čelnike Ukrajine i Gruzije da napuste sastanak kako bi čelnici NATO-a mogli nastaviti sami.

Trump je tražio da se dva posto počne izdvajati što prije te da se kroz neko razdoblje to poveća na četiri posto BDP-a za obrambene proračune. Prema diplomatskim izvorima, spominjanje četiri posto neka je vrsta trgovačke taktike da se traži puno više da bi se dobilo nešto više.

'Za sve nas ovih četiri posto bilo je iznenađenje jer smo se svi prije dogovorili za dva posto do 2024. godine, što je i službeni zaključak summita', rekla je predsjednica Grabar Kitarović.

Dodala da je Hrvatska povećala svoj obrambeni proračun, da će ga nastaviti povećavati, da zamjenjuje istočnu tehnologiju zapadnom te da izdvaja u onaj dio obrane koji će biti koristan u vremenima ugroze. Najavila je da će se u NATO-u razgovarati i o kriterijima za izračun izdvajanja za obranu, pa tako neke zemlje u to računaju i vojne mirovine, a neke uračunavaju i ono što ulažu u osiguranje granica.

Hrvatska trenutačno za obranu izdvaja 1,33 posto BDP-a, do 2024. trebala bi dostići dva posto, ali kada bi se uzelo u obzir ono što ulaže u sigurnost granica, što je i dio priprema za Schengen, već sada bi to bilo preko dva posto.

Predsjednica Grabar Kitarović je izrazila zadovoljstvo što se NATO konačno fokusirao i na svoje južno krilo, a ne samo na istok jer s juga dolazi 'puno ugroza poput dolaska terorista i radikalnih skupina koje bi radikalizirala naša društva u bilo kojem pravcu'.

'Zato je važno širenje NATO-a, Makedonija je konačno dobila pozivnicu i želimo da se postupak njezina pristupanja završi što prije', rekla je predsjednica, dodajući da je razočarana što ponovno nije aktiviran Akcijski plan za Bosnu i Hercegovinu.

'Jučer sam na sastanku i za vrijeme večere rekla da svi imamo odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost jugoistoka Europe i da ne želimo da se ikada više ponovi ono što smo jučer obilježavali - godišnjica tragedije u Srebrenici. Podsjetila sam sve za stolom da razmišljaju o majkama i obiteljima koje su tu izgubile svoje članove i da se to nikada više ne ponovi', rekla je predsjednica.

Trumpu je, tvrdi, ukazala na potrebu potpisivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, što bi otvorilo put većim ulaganjima i trgovini između dvije zemlje. Rekla je da je zamolila američkog predsjednika za dodatnu pomoć oko LNG terminala i diversifikacije opskrbe energijom.

Razgovarala je i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali više o regionalnim pitanjima, posebice o stanju u BiH i izborima koji se ove jeseni tamo održavaju, o odnosima Hrvatske i Srbije.

'Posebno sam htjela razgovarati o Inicijativi triju mora s obzirom da se u pojedinim medijima javljaju insinuacije kako se Njemačka protivi toj inicijativi i da je uperena protiv Njemačke. Međutim, dobila sam apsolutna uvjeravanja da Njemačka nema ništa protiv te inicijative, štoviše da razumije naša nastojanja na izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture', rekla je predsjednica.

'Njemačka vidi Hrvatsku kao partnera, oni su svjesni naše pozicije i da nitko od nas ne želi biti europska čekaonica. Podržavaju nas za ulazak u schengenski prostor i vjerujem da ćemo nastaviti pozitivnu suradnju u svim tim područjima', rekla je Grabar Kitarović.

U vezi pitanja migracija, dodala je, potrebno je strpljenje.

'To bi čak moglo postati i egzistencijalno pitanje Europske unije ukoliko dođe do daljnjeg razdora. Hrvatska nastoji pomiriti sve strane, ali i osvijestiti da je to naš zajednički problem i da se ne može odgovornost prebaciti na rubne i granične države, već da svi zajedno moramo raditi na zaštiti europskih granica', rekla je Grabar-Kitarović.