Sve informacije o susretu ili viđenju divljači, kao i dodatne informacije o postupanju i štetama od divljači u urbanim dijelovima grada mogu se dobiti u Ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba na telefone: 01/230-2198 ili 091/6045-506, e-mail: info@zoo.hr ili zastita.divljaci@zoo.hr.

Iz Grada Zagreba ističu kako su u urbanom području divlje svinje povremena vrsta divljači koja dnevno migrira prema lako dostupnim izvorima hrane i vode u urbanom prostoru, najčešće u razdoblju od ljeta do jeseni, a u sušnom razdoblju dodatni razlog može biti i pristup izvorima vode (Maksimirska jezera, Jarun, obala rijeke Save, potoci).

Navode i kako se na ovom području s divljim svinjama, kao i s ostalim vrstama divljači, postupa sukladno Programu zaštite divljači za Grad Zagreb koji provode Zoološki vrt i gradski Lovački savez.

Kako bi se spriječile štete od divljači Program zaštite divljači propisuje sljedeće mjere: edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima zemljišta, nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu vlasnicima i korisnicima zemljišta na njihov zahtjev. Također, zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, kažu u Gradu Zagrebu.

Nova TV razgovarala je i s predsjednikom zagrebačkih lovaca Miljenkom Krucom. "Nije razlog baby boom" kaže Kruc kroz osmijeh na pitanje odakle odjednom toliko divljih svinja. "Na području grada Zagreba divlja svinja nema prirodnog neprijatelja pa stoga lovozakupnici moraju 'izlučiti' divljač".

"Trenutno je na snazi naredba o smanjenju broja divljih svinja zbog bojazni za pojavu afričke svinjske kuge, tako da ćemo do kraja lovne godine 31. ožujka iduće godine uspjeti smanjiti broj divljih svinja na prihvatljivi broj", kaže predsjednik zagrebačkih lovaca.

U Zoološkom vrtu ne mogu ništa napraviti, rekao je Kruc o pozivu građanima da im se jave ako primijete svinje. "Postoji zabrana jer nisu u momentu potpisivanja ugovora s Lovačkim savezom Grada Zagreba i Gradom Zagrebom bili registrirani za provođenje programa zaštite divljači. Ta zabrana je i dalje na snazi, zato taj program ne funkcionira" kaže.

Najviše divljih svinja ima na području koja su nekada bile šume, objašnjava. "U Borčecu kod Poduseda, Špansko, Prečko, Markuševačka Dubrava, park šuma Maksimir, Novoselec... sve su to bile šume prije velike urbanizacije našeg grada. Divljač je ostala živjeti, a mi smo grad proširili. Nije divljač došla tamo, divljač je tamo oduvijek bila", naglašava Kruc.

"A i mi smo ljudi malo dvolični. Svi mi volimo vidjeti divljač, volimo prirodu, ali onda kad nam dođe do praga onda se malo bunimo, nije nam drago". Kruc kaže da to nisu divlje životinje. "To je divljač koja živi bez nadzora, ali ona nije agresivna niti prema ljudima niti prema životinjama, No ona ne prepoznaje da joj kućni ljubimci neće ništa, da bi se željeli s njom igrati i ona će ih napasti", nadovezao se na preporuke Grada da vlasnici ljubimaca stave ljubimca na povodac i udalje se.

Naglasio je kako svinje ne dolaze u grad po hranu ili zbog smeća na ulicama. "Divljač preko noći migrira, oni mogu preći kilometre, ne bih rekao da idu u grad smeća".