Novi kredit planiran je, kao i svake godine, za financiranje investicijskih projekata, a sada i za sanaciju objekata oštećenih u potresu. Kojih točno objekata, nije precizirano, a upravo zbog toga prošlog tjedna oporbeni zastupnik Tomislav Stojak (HNS) ustvrdio je da je to 'neodgovorno i bezobrazno' od gradonačelnika Milana Bandića jer 'opet kalkulantski špekulira obnovom grada radi svojih sitnih politikantskih interesa i opet sve odgađa iz njemu znanih razloga, a sve na štetu građana'.

U javnom pozivu kreditnim institucijama stoji da je zaduženje planirano na sedam godina uz dvije godine grace perioda. U njegovu realizaciju krenulo bi se posljednjeg dana ove godine, a prva rata dospjela bi u ožujku 2023.

Čeka li se da Vlada podnese zahtjev, a rok istječe 14. lipnja, za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a, pa da se vidi kako dalje ili se skupštinski partneri još nisu dogovorili, može se samo pretpostavljati.

Ono što je poznato jest da se u posljednjem mandatu Milana Bandića Grad, kao i godinama prije, uredno zaduživao. Potpora za dizanje kredita uredno je nailazila na potporu u Skupštini od partnera iz HDZ-a i 'žetončića' iz različitih stranaka. Uvijek su to bili krediti za gradnju objekata i uređenje komunalne infrastrukture, prometa, kapitalna ulaganja u objekte za društvene djelatnosti...

Kreditna zaduženja Grada Zagreba odavno su premašila milijardu kuna, a izvještaj Državne revizije iz veljače 2020., koji nije uključivao kredit od 350 milijuna kuna iz 2019. godine, pokazao je da obveze za kredite i zajmove dospijevaju na naplatu od srpnja 2019. do prosinca 2026., a odnose se na obveze za pet kredita u iznosu od 1,23 milijarde kuna. U tom iznosu bila su dva ugovora iz 2018. što se odnose na reprogram kredita iz 2013. i 2014. godine (zbog povoljnijih uvjeta financiranja i otplate kredita) u iznosu od 369,6 milijuna kuna.

Agilni gradski zastupnik i pretendent na gradonačelničku fotelju na izborima iduće godine Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) navodi da u priči oko kredita treba uzeti u obzir i sljemensku žičaru, za koju je kredit od 537 milijuna kuna podignuo najveći gradski gubitaš ZET.

'Jasno je da oni taj kredit ne mogu vraćati, već da će se sve to servisirati iz gradskih subvencija, što predstavlja dodatno opterećenje za gradske financije. Samo je u Zagrebu moguće da se napravi projekt, krenu radovi, podigne kredit i da se tek onda radi analiza isplativosti projekta. A tako je izgledao projekt žičare', kazao je Tomašević, dodavši da ga ne bi čudilo da Grad na kraju odluči prodati žičaru nekom privatniku.

Smatra da jedina taktika koju Grad provodi jest konstantno kreditno zaduživanje.

'Na dnevnom redu Skupštine sutra je rebalans proračuna koji nakon potresa i koronakrize iznosi svega dva posto. Ja se tome ne mogu načuditi. Svi veći europski gradovi, koji uz probleme s koronavirusom nisu imali i potres, radili su rebalanse od deset posto. Samo je Zagreb napravio dva posto. To je smiješno', smatra Tomašević.

Podsjetio je da je još u veljači, prije potresa i krize, u medije dospjelo pismo gradske ministrice financija Danijele Juroš Pečnik, u kojem je ukazala na rupu u gradskoj blagajni veću od milijarde kuna. 'Kolika je ona danas, mogu samo nagađati, kao i o situaciji i zaduženosti Zagrebačkog holdinga', kazao je Tomašević.

A da se o manjku u kasi ne vodi previše računa, podsjetio je i prije desetak dana na stranicama tportala nezavisni zastupnik Vladimir Ferdelji, ustvrdivši u razgovoru o rebalansu proračuna da se ništa nije poduzelo po pitanju smanjenja duga koji je prebacio milijardu kuna.

'Nigdje u proračunu nema govora o tome', ustvrdio je Ferdelji.