Mnogi dogovori Zagreba i Sarajeva o režimu na granicama ubrzo postaju i pitanje kojim se bavi Bruxelles. Zato su na trojnom sastanku predstavnika Hrvatske, BiH i Europske unije pronađena rješenja sa kojima mogu biti zadovoljne sve strane, piše Deutsche Welle
U Bruxellesu je došlo do finalizacije dogovora o pograničnom i graničnom režimu između Hrvatske i BiH nakon ulaska Hrvatske u EU. Na sastanku povjerenika za proširenje EU Štefana Fuelea i šefova diplomacije Hrvatske i BiH, Vesne Pusić i Zlatka Lagumdžije, Europska komisija predložila je poseban tranzitni režim za izvoz iz BiH kroz Luku Ploče, izvještava Deutsche Welle
'Zahvaljujući ovom specijalnom režimu, većina izvoza i uvoza poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla, kao i do sada će nastaviti ulaziti u EU kroz Hrvatsku', objavio je povjerenik Fuele.
Sarajevski ministar je naglasio kako je Luka Ploče od posebnog interesa za BiH, ali je i dodao kako će se malo toga promijeniti od povoljnih uvjeta koje uživaju bosanskohercegovački izvoznici.
'Preko te luke ćemo moći uvoziti i izvoziti sve industrijske proizvode, kao i da izvozimo robu biljnog i životinjskog porijekla', kaže Lagumdžija.
Dogovor da preko Ploča, kada je u pitanju roba životinjskog porijekla, ulazi samo roba u skladu sa europskim standardima, Lagundžija smatra kako će biće korisna i za potrošače u BiH, ali i prati ambicije tamošnjih proizvođača da se što prije usklade sa europskim standardima.
'Labave' granice Europske unije
Kada je riječ o graničnim prijelazima različitih kategorija, njih će između BiH i Hrvatske biti između 50 i 60, najavila je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić. Europski povjerenik je ovom prilikom pozvao i Hrvatsku i BiH da što prije završe posao uređivanja graničnih prijelaza, kako bi granične inspekcijske ispostave bile otvorene i potpuno funkcionalne do ulaska Hrvatske u EU.
Osim finalizacije prometnog dogovora koji bi trebao olakšati kretanje građana pograničnih područja, očekuje se da dođe i do dogovora o nastavku postupka gdje bi građani BiH u Hrvatsku - pa tako i u EU, mogli ući već samo s osobnom iskaznicom.
'Tu mogućnost su već imali i hrvatski građani nakon ulaska Slovenije i Mađarske, a još ranije i Italije u EU', podsjetila je Vesna Pusić.
Ona je dodala da i pored dobre volje u Hrvatskoj, još nije konačna odluka po tom pitanju.
'Adresa za molbu jest Europsko vijeće, jer odluka može biti isključivo političke prirode. Hrvatska smatra da je komunikacija sa BiH važna i za jednu i za drugu stranu, pokrenut će tu inicijativu i zatražiti od irskog predsjedavanja i država članica da razmotre donošenje takve odluke.'
U Bruxellesu je još jednom istaknuto kako je 1. srpanj 2013. veoma važan datum kada Hrvatska postaje članica, a BiH susjed Europske unije. Zato su svi odlučni da taj korak bude dobro pripremljen i donese dobro za obje zemlje i cijelu regiju. Istovremeno, Zlatko Lagumdžija naglašava da je usuglašavanje ovakvih detalja sa Hrvatskom zapravo početak bržeg puta i njegove zemlje prema 'onom mjestu na koje je Hrvatska već stigla.'
